Kolumbijske gerilske grupe pozvane na ujedinjenje protiv američke politike Donalda Trampa

Njegoš Tomić
Kolumbijske gerilske grupe pozvane na ujedinjenje protiv američke politike Donalda Trampa

Manje od sedam dana nakon operacije američkih specijalnih snaga u kojoj je uhapšen predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, jedan od najtraženijih gerilskih vođa u Kolumbiji uputio je neuobičajen javni poziv rivalskim oružanim grupama da prekinu međusobne sukobe i ujedine se protiv zajedničkog neprijatelja – Sjedinjenih Američkih Država i predsjednika Donalda Trampa.

Ivan Mordisko, lider najveće frakcije disidenata bivših Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARK), poručio je u video-snimku da je vrijeme da se decenije krvavih sukoba ostave po strani. On je, obučen u vojnu uniformu i okružen naoružanim borcima, pozvao gerilske organizacije da „kroz akciju ispletu jedinstvo“ i formiraju veliki pobunjenički blok.

Među grupama kojima je Mordisko uputio poziv nalazi se i Nacionalna oslobodilačka armija (ELN), najmoćnija gerilska organizacija u Kolumbiji, koja kontroliše velike dijelove granice duge više od 2.200 kilometara između Kolumbije i Venecuele. Upravo sukobi između disidenata FARK-a i ELN-a posljednjih godina bili su među najkrvavijima, sa teškim humanitarnim posljedicama.

Bezbednosni analitičar Horhe Mantilja ocijenio je da je poziv na ujedinjenje iznenađujući, s obzirom na brutalnost prethodnih sukoba, ali i da ukazuje na pokušaj preusmjeravanja fokusa ka suprotstavljanju američkom uticaju u regionu.

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, i sam bivši gerilac, iskoristio je prijetnju mogućeg ujedinjenja pobunjeničkih grupa kako bi pozvao na zajedničku akciju protiv narkogerila, navodeći da je o saradnji razgovarao sa novom liderkom Venecuele Delsi Rodrigez. Prema pisanju britanskog „Telegrafa“, eventualna zajednička vojna operacija SAD, Kolumbije i Venecuele mogla bi da ugrozi gerilske strukture koje djeluju više od šest decenija.

ELN je osnovan šezdesetih godina prošlog vijeka pod snažnim uticajem Kubanske revolucije, a tokom decenija je ostavio iza sebe trag otmica, iznuda i ubistava. Posljednjih godina organizacija je ojačala zahvaljujući vezama sa režimom Niklasa Madura i prisustvu na teritoriji Venecuele, gdje je granica pretvorena u prostor intenzivne trgovine drogom i krijumčarenja ljudi.

Procjenjuje se da ELN ima oko 6.000 boraca i snažno uporište u regionu Katatumbo, jednom od glavnih područja za proizvodnju kokaina u Kolumbiji. Nakon hapšenja Madura, ova organizacija saopštila je da će se „do posljednje kapi krvi boriti protiv američkog carstva“.

Iako su mirovni pregovori u Kolumbiji u zastoju, analitičari upozoravaju da bi eventualna američka intervencija mogla dodatno da podstakne nova regrutovanja u gerilskim redovima i poveća regionalne tenzije, jer bi predstavljala snažan propagandni alat za grupe koje njeguju antiimperijalističku ideologiju.

Slične vijesti