BANJALUKA – Ideja o formiranju „vlade u sjenci“ ponovo je otvorena u opozicionim redovima u Republici Srpskoj, a politički akteri i analitičari različito ocjenjuju da li je promocija takvog koncepta u izbornoj godini zakasnila.
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić istakla je da je za eventualnu pobjedu opozicije na izborima ključan zajednički nastup, te da je potrebno hitno vratiti na sto temu vlade u sjenci kao modela predstavljanja alternative aktuelnoj vlasti.
Prema njenim riječima, opoziciona platforma treba da obuhvati ključne funkcije — predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva BiH, predsjednika Vlade i predsjednika Narodne skupštine, uz dogovor svih opozicionih aktera za istim stolom, a ne parcijalno.
Ideja o vladi u sjenci prvi put je snažnije promovisana u martu prošle godine iz SDS, kada je tadašnji predsjednik stranke Milan Miličević najavio proces okupljanja opozicionih političara, stručnjaka i akademske zajednice koji bi bili spremni da preuzmu vlast.
Iako je tada najavljeno da će takva struktura biti formirana u kratkom roku, do realizacije nije došlo, što je dijelom povezano sa promjenama u vrhu najveće opozicione stranke.
Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović smatra da opozicija treba tematski nastupati i javnosti predstaviti stručne ljude po resorima, naglašavajući da opozicione stranke već imaju kadrove koji bi mogli preuzeti odgovornost u slučaju promjene vlasti.
Prema njegovom stavu, promocija ljudi iz različitih oblasti važna je kako bi građani vidjeli da opozicija ne čine samo lideri, već i šira struktura stručnjaka.
S druge strane, dio analitičara smatra da je opozicija propustila pravi trenutak za promociju vlade u sjenci. Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je ideja izgubila zamah nakon promjena u SDS i vanrednih političkih procesa koji su uslijedili.
Direktor PR agencije „Pragma“ i politički analitičar Cvijetin Milivojević ističe da koncept vlade u sjenci može imati efekta ako izazove iznenađenje među biračima, ali upozorava da njegovo predstavljanje u izbornoj godini nosi rizik dodatnih nesuglasica unutar opozicije.
On navodi da bi otkrivanje kadrovskih rješenja moglo otvoriti pitanja raspodjele funkcija u trenutku kada opozicija još nema dogovor ni oko ključnih kandidatura, te da vlada u sjenci često ima veći efekat u periodima između izbornih ciklusa.
Rasprava o ovom konceptu ponovo je pokrenula pitanje strategije opozicije i načina predstavljanja alternative vlasti, dok ostaje neizvjesno da li će ideja vlade u sjenci biti konkretizovana ili će ostati politička tema bez formalne realizacije uoči izbora.
