Bosna i Hercegovina zabilježila je značajan rast uvoza goriva od početka sukoba na Bliskom istoku, a podaci za mart pokazuju da su distributeri reagovali povećanom nabavkom kako bi ublažili posljedice globalnih poremećaja na tržištu energenata.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u martu 2026. godine uvezeno je 134,65 miliona litara goriva, što je za gotovo 20 miliona litara više u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je uvoz iznosio 115,19 miliona litara. Istovremeno, vrijednost uvoza porasla je sa 149,3 miliona KM na čak 268,4 miliona KM.
Najveći udio u ukupnom uvozu i dalje ima dizel, kojeg je u martu uvezeno 117,97 miliona litara u vrijednosti od 238,3 miliona KM. Prosječna cijena dizela iznosila je 2,021 KM po litru, dok je godinu ranije bila znatno niža – 1,290 KM. Rast je zabilježen i kod benzina, čiji je uvoz povećan sa 12,3 na 14,3 miliona litara, uz istovremeni rast cijene sa 1,344 KM na 1,764 KM po litru.
Ukupni podaci za prvi kvartal ove godine potvrđuju trend rasta, pa je u BiH uvezena 362,7 miliona litara goriva u vrijednosti od 544,2 miliona KM, što je više u odnosu na isti period prošle godine, kada je uvoz iznosio 337,8 miliona litara vrijednih 469,4 miliona KM.
Stručnjaci ističu da je povećanje uvoza direktna posljedica geopolitičkih tenzija. Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević navodi da su distributeri, vođeni poslovnom logikom očuvanja profita, povećali nabavke kako bi se zaštitili od daljeg rasta cijena.
Istovremeno, potencijalni problemi u lancima snabdijevanja dodatno su uticali na odluku o većim zalihama, kako bi se izbjegle eventualne nestašice na tržištu.
Na formiranje cijena goriva u BiH utiču i visoki državni nameti. Na svaki litar derivata obračunavaju se akcize, dvije vrste putarina, kao i porez na dodatu vrijednost od 17 odsto. Prema procjenama, ukupna davanja države na litar dizela mogu iznositi više od jedne konvertibilne marke.
Gorivo se u BiH uglavnom uvozi iz zemalja regiona i Evropske unije, prije svega iz Srbije, Hrvatske i Italije, što dodatno pokazuje osjetljivost domaćeg tržišta na globalne promjene i kretanja cijena energenata.
