Bosna i Hercegovina priprema odgovor na namjeru Hrvatske da na Trgovskoj gori, neposredno uz granicu sa BiH, skladišti radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane „Krško“.
Cilj nadležnih institucija je da najprije pokušaju da zaustave započete radove, a zatim da Trgovska gora bude trajno odbačena kao lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada.
Hrvatska planira da otpad iz Nuklearne elektrane „Krško“, kao i postojeći institucionalni radioaktivni otpad, skladišti na području bivšeg vojnog kompleksa Čerkezovac, u opštini Dvor. Ovu lokaciju od Novog Grada i teritorije BiH dijeli rijeka Una.
Predstavnici institucija Republike Srpske i BiH upozoravaju da Hrvatska nije odgovorila na brojna pitanja o mogućim posljedicama skladištenja otpada, niti je do sada dostavila kompletnu studiju uticaja na životnu sredinu.
Tokom prvog suočavanja pred Komitetom Espo u Ženevi predstavnici BiH naveli su da Hrvatska nije ispoštovala sve međunarodne obaveze i procedure koje se odnose na prekogranični uticaj projekta.
Iz Hrvatske je najavljeno da će studija uticaja na životnu sredinu biti predstavljena tokom trećeg tromjesečja, nakon čega bi javne rasprave trebalo da budu održane u opštini Dvor i u BiH.
Prema najavama hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada, na lokaciju Čerkezovac moglo bi biti dopremljeno između 1.500 i 2.000 kontejnera sa nisko i srednje radioaktivnim otpadom.
Koordinator stručnih timova u BiH Borislav Bojić rekao je da je BiH spremna da odgovori na dokumentaciju i navode koje Hrvatska dostavi, te da najnovija dešavanja pokazuju da se projekat neće moći sprovoditi onako kako je Zagreb prvobitno planirao.
On je naglasio da je najvažnije zadržati jedinstven stav institucija i pravovremeno reagovati na svaku notifikaciju kako bi bile preduzete odgovarajuće pravne mjere.
Jedna od mogućnosti je zahtjev za privremenu obustavu svih radova na Trgovskoj gori, dok aktivnosti Hrvatske ne budu usklađene sa međunarodnim obavezama i pravilima zaštite životne sredine.
Na prostoru bivšeg vojnog kompleksa Čerkezovac do sada je uklonjeno osam od ukupno 32 skladišna objekta. Iz hrvatskog Fonda tvrde da ti radovi ne znače da je izgradnja centra za radioaktivni otpad konačno odobrena.
Ukoliko studija pokaže da je uticaj projekta prihvatljiv, Hrvatska namjerava da pristupi pribavljanju dozvola i izgradnji skladišta u kojem bi radioaktivni otpad bio čuvan između 20 i 30 godina.
Iz BiH godinama upozoravaju da bi realizacija ovog projekta mogla ugroziti oko 250.000 stanovnika koji žive u slivu rijeke Une, kao i životnu sredinu i zaštićena prirodna područja.
Protivnici projekta smatraju da je lokacija Trgovske gore izabrana političkom odlukom još krajem devedesetih godina, prije nego što su sprovedena ozbiljna stručna istraživanja koja bi pokazala da li je taj prostor uopšte pogodan za skladištenje radioaktivnog otpada.
