Broj evidentiranih slučajeva vršnjačkog nasilja u Republici Srpskoj za šest godina povećan je više od četiri puta, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj slučajeva vjerovatno znatno veći, jer mnogi oblici nasilja ostaju neprijavljeni ili se prepoznaju tek kada dođe do fizičkog sukoba među djecom.
Prema podacima objavljenim u Nacrtu strategije razvoja policije i unutrašnjih poslova Republike Srpske za period od 2027. do 2033. godine, tokom 2019. evidentiran je 21 slučaj vršnjačkog nasilja, dok je 2025. godine zabilježeno čak 90 slučajeva.
Statistika pokazuje da je 2020. godine evidentirano 34 slučaja, 2021. godine 28, dok je 2022. taj broj porastao na 48. Tokom 2023. zabilježen je 61 slučaj, a 2024. godine 74.
U dokumentu MUP-a navodi se da su počinioci vršnjačkog nasilja najčešće dječaci.
Vršnjačko nasilje nije samo fizički obračun
Univerzitetski profesor i pedagog Nebojša Macanović upozorava da zvanična statistika ne prikazuje stvarne razmjere problema, jer se nasilje često prećutkuje, a pažnja javnosti uglavnom se usmjerava na fizičke sukobe.
Prema njegovim riječima, posebno se zanemaruju verbalno i psihološko nasilje, kao i nasilje putem interneta.
Macanović smatra da škole moraju posvetiti više pažnje preventivnom radu sa učenicima i roditeljima, ali i podsticati djecu da ne budu pasivni posmatrači nasilja.
Kao pozitivan primjer izdvojio je slučaj iz banjalučkog naselja Lazarevo, gdje je jedan dječak pokušao da spriječi tuču, dok su ostali učenici snimali sukob. Prema njegovoj ocjeni, takvo ponašanje trebalo bi javno pohvaliti i nagraditi.
Problem počinje i u porodici
Sociolog Vladimir Vasić smatra da se uzroci vršnjačkog nasilja ne mogu tražiti isključivo u ponašanju djece, već i u porodičnim i društvenim obrascima koje usvajaju tokom odrastanja.
On upozorava da se agresivno ponašanje kod dječaka ponekad opravdava ili čak podstiče, čime se stvara pogrešna predstava da je nasilje prihvatljiv način rješavanja sukoba.
Posebno zabrinjava sve prisutnije digitalno nasilje, koje se sa društvenih mreža često prenosi u svakodnevni život.
Vasić ističe da nasilje može podrazumijevati i vrijeđanje, ponižavanje zbog materijalnog statusa, odjeće ili drugih razlika među djecom.
Prema njegovim riječima, porodica, škola i nadležne institucije moraju zajednički djelovati, jer problem nije moguće riješiti bez saradnje roditelja i obrazovnih ustanova.
Predavanja o vršnjačkom nasilju i u Mrkonjić Gradu
U okviru kampanje „Stop vršnjačkom nasilju“, policijski službenici održali su ove sedmice preventivno predavanje učenicima šestog razreda Osnovne škole „Petar Kočić“ u Mrkonjić Gradu.
Učenici su upoznati sa različitim oblicima vršnjačkog nasilja, njegovim posljedicama i načinima reagovanja u slučajevima kada su izloženi nasilju ili mu svjedoče.
Pomoćnik komandira Policijske stanice Mrkonjić Grad Mihael Radičić istakao je da je cilj kampanje rano prepoznavanje nasilja među učenicima osnovnih i srednjih škola.
Posebna pažnja posvećena je upoznavanju nastavnog osoblja sa načinima reagovanja, kao i značaju stručne pomoći i savjetovanja kako bi se spriječilo ponavljanje nasilja.
Preventivna predavanja održana su i u Vlasenici, a Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske aktivnosti sprovodi i kroz projekat „Školski policajac“.
Stručnjaci upozoravaju da povećanje broja evidentiranih slučajeva zahtijeva ozbiljniji pristup prevenciji, pravovremeno prepoznavanje problema i bolju saradnju roditelja, škola i nadležnih institucija.
Izvor: Glas Srpske, Srpskainfo
