Koliko Mrkonjić Grad ima zavisnika od kocke?

Njegoš Tomić
Panorama Mrkonjić Grada iz vazduha sa okolnim brdima

Koliko ljudi u Mrkonjić Gradu ima problem sa kockanjem? Koliko porodica trpi posljedice ove zavisnosti i koliko je građana zbog nje potražilo stručnu pomoć? Iako kockanje predstavlja sve izraženiji društveni problem, njegovi stvarni razmjeri u našoj lokalnoj zajednici ostaju nepoznati.

Zavisnost od kockanja ozbiljan je zdravstveni i društveni problem koji ne pogađa samo pojedinca, već i njegovu porodicu i najbliže okruženje. Finansijski gubici, dugovanja, narušeni porodični odnosi i psihičke poteškoće samo su neke od posljedica koje mogu pratiti ovaj oblik zavisnosti.

Zvanični podaci o broju stanovnika Mrkonjić Grada koji se suočavaju sa zavisnošću od kockanja nisu javno dostupni. Nije poznato ni koliko je građana zbog ovog problema zatražilo stručnu pomoć, koliko ih je uključeno u liječenje, niti koliko porodica trpi njegove posljedice.

Odsustvo takvih podataka otežava sagledavanje stvarnih razmjera problema, ali ne znači da on ne postoji.

Na liječenje dolazili i ljudi iz Mrkonjić Grada

Da problem zavisnosti od kockanja nije zaobišao ni Mrkonjić Grad, pokazuje ranija izjava psihologa Marka Romića, koji se godinama bavi liječenjem patoloških kockara.

Romić je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa 2019. godine govorio o radu Kluba liječenih zavisnika od kockanja (KLOK) u Mostaru, navodeći da pomoć traže ljudi iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine i regiona, uključujući Mrkonjić Grad.

Prema tadašnjim podacima, kroz klub je prošlo više od 820 osoba, ali je znatno manji broj njih ostao u tretmanu duže od šest mjeseci.

Iako ovaj podatak ne pokazuje koliko je Mrkonjićana imalo problem sa kockanjem, potvrđuje da su se stanovnici naše opštine zbog ove zavisnosti obraćali stručnjacima.

U BiH se godišnje na kockanje uplaćuju milijarde maraka

Prema podacima koje je objavio BHRT, tokom prošle godine u kladionicama i kockarnicama u Bosni i Hercegovini uplaćeno je približno 1,875 milijardi KM.

Na području BiH posluju 2.343 kladionice, od kojih se 741 nalazi u Republici Srpskoj. Pored toga, u Srpskoj je registrovano 869 poslovnih jedinica za igre na automatima i 1.429 poslovnih jedinica za elektronske igre.

Riječ je o ukupnim evidentiranim uplatama, a ne o iznosu koji su igrači izgubili.

Ipak, promet koji se mjeri milijardama maraka dovoljno govori o zastupljenosti igara na sreću u društvu.

Kada je riječ o Mrkonjić Gradu, javnosti nisu predstavljeni objedinjeni podaci o broju kladionica i automat-klubova, njihovom prometu i novcu koji stanovnici opštine izdvajaju za igre na sreću.

Takve informacije bile bi važne za razumijevanje ekonomskih i društvenih posljedica kockanja u lokalnoj zajednici.

Kada klađenje prerasta u zavisnost?

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje poremećaj kockanja kao oblik zavisnosti koji karakterišu gubitak kontrole nad kockanjem, davanje sve većeg značaja toj aktivnosti i nastavljanje uprkos negativnim posljedicama.

Problem često počinje povremenim klađenjem iz zabave, ali kod dijela ljudi vremenom prerasta u ponašanje koje više ne mogu da kontrolišu.

Jedan od znakova upozorenja jeste pokušaj da se izgubljeni novac nadoknadi novim uplatama. Osobe koje razviju zavisnost mogu početi da pozajmljuju novac, skrivaju dugove od porodice i zanemaruju svakodnevne obaveze.

Posljedice se često odražavaju na porodične odnose. Finansijske teškoće mogu dovesti do sukoba, gubitka povjerenja, pa i raspada porodice.

Važno je razlikovati povremeno učestvovanje u igrama na sreću od zavisnosti. Međutim, kada kockanje počne da ugrožava finansijsku sigurnost, porodični život i svakodnevno funkcionisanje, problem zahtijeva ozbiljnu pažnju i stručnu pomoć.

Posebno zabrinjava kockanje među mladima

Dostupnost igara na sreću mladima, naročito putem interneta, predstavlja dodatni izazov.

Psiholog Marko Romić upozorio je da pojedina djeca počinju da se kockaju već tokom osnovne škole, a da je najmlađi pacijent u grupi za liječenje zavisnosti imao svega 16 godina.

Iako se ovi podaci ne odnose posebno na Mrkonjić Grad, upozoravaju na potrebu da se o opasnostima kockanja više govori u porodicama, školama i lokalnoj zajednici.

O ovom problemu raspravljalo se i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje je predlagano povećanje minimalne udaljenosti kladionica od osnovnih i srednjih škola.

U Banjaluci je ponovo otvoreno pitanje ograničavanja reklamiranja igara na sreću, uz upozorenja na njihove štetne posljedice, posebno po mlade.

Šta preduzima lokalna zajednica?

Pitanje zavisnosti od kockanja zaslužuje veću pažnju i u Mrkonjić Gradu.

Za sagledavanje problema neophodni su podaci zdravstvenih i socijalnih ustanova o broju građana koji su zbog ove zavisnosti tražili pomoć, naravno, uz potpuno poštovanje njihove privatnosti.

Važno je utvrditi i koliko poslovnica za priređivanje igara na sreću posluje na području opštine, koliko su dostupne mladima, kao i da li su organizovane preventivne aktivnosti posvećene ovom problemu.

Značajnu ulogu mogli bi imati zdravstveni radnici, obrazovne ustanove i službe socijalne zaštite, kroz informisanje građana, prepoznavanje rizičnog ponašanja i pružanje podrške osobama koje se suočavaju sa zavisnošću.

Dom zdravlja „Dr Jovan Rašković“ u Mrkonjić Gradu pruža usluge iz oblasti zaštite mentalnog zdravlja, a građani koji imaju problem sa kockanjem mogu se obratiti zdravstvenim radnicima radi savjeta i upućivanja na odgovarajuću stručnu pomoć.

Ipak, javnost nema uvid u broj osoba koje su se zbog zavisnosti od kockanja obratile nadležnim službama, niti u eventualne lokalne programe prevencije i liječenja.

Problem o kojem ne treba ćutati

Zavisnost od kockanja nije pitanje slabog karaktera ili nedostatka volje, već zdravstveni problem koji može zahtijevati dugotrajno liječenje i podršku.

Dodatnu teškoću predstavlja činjenica da mnogi ljudi ovaj problem dugo skrivaju, zbog čega porodice često prve primijete njegove posljedice.

U lokalnoj zajednici poput Mrkonjić Grada posebno je važno otvoreno govoriti o ovom problemu, bez stigmatizacije i osuđivanja osoba koje se suočavaju sa zavisnošću.

Istovremeno, neophodno je ozbiljnije pristupiti prevenciji, zaštiti maloljetnika i dostupnosti stručne pomoći.

Koliko Mrkonjić Grad ima zavisnika od kocke, pitanje je na koje lokalna zajednica još nema javno dostupan, pouzdan odgovor.

Utvrđivanje stvarnih razmjera problema predstavljalo bi prvi korak ka njegovom ozbiljnijem rješavanju. Jer iza svakog slučaja zavisnosti ne stoji samo pojedinac koji se kocka, već često i porodica koja zajedno sa njim snosi posljedice.

Izvor: Radio Slobodna Evropa, BHRT, Svjetska zdravstvena organizacija, N1, RTRS, MG Forum

Slične vijesti