Stočni fond u Bosni i Hercegovini našao se na istorijskom minimumu – goveda i svinja ima sve manje, a proizvodnja mesa iz godine u godinu bilježi drastičan pad. I dok farmeri zatvaraju štale, a klaonice rade s pola kapaciteta, na domaće tržište stiže smrznuto meso iz udaljenih zemalja poput Argentine, Brazila i Paragvaja.
Podaci govore više od riječi. Prije deset godina, u BiH je bilo oko 450.000 goveda. Danas ih je svega 330.000. Slično je i sa svinjama – broj se spustio sa 540.000 na oko 400.000 grla. Proizvodnja mesa pala je gotovo za polovinu: goveđe sa 23.000 na jedva 13.000 tona, a svinjetina sa 15.700 na 8.800 tona godišnje.
Iako su nekada domaći proizvođači mogli zadovoljiti većinu potreba tržišta – čak 70 odsto svinjetine i 80 odsto goveđeg mesa – danas ne pokrivamo ni trećinu. Istovremeno, BiH je samo u prva četiri mjeseca ove godine za uvoz mesa i živih životinja izdvojila 207,4 miliona KM. Od toga, više od 105 miliona KM otišlo je na goveđe, a 36 miliona na svinjsko meso.
Farmeri su ogorčeni. Ranko Sarajlić, stočar iz okoline Prnjavora, kaže da domaći proizvođači jednostavno ne mogu konkurisati ogromnom uvozu.
– Sve manje potrošača, sve više uvoza – jednadžba koja uništava domaću proizvodnju. A ono što uvozimo često je upitnog kvaliteta, nerijetko starije meso koje je drugdje već povučeno iz prodaje – upozorava Sarajlić.
Dodatni udarac stigao je iz Federacije BiH, gdje su mesoprerađivači izlobirali ukidanje nameta na uvoz smrznutog crvenog mesa iz Latinske Amerike. Time je otvorena nova linija snabdijevanja, ali po cijenu daljeg urušavanja domaće stočarske baze.
Udruženje uzgajivača svinja Republike Srpske više puta je apelovalo na nadležne da uvedu zaštitne mjere – carine i takse na svježe i rashlađeno meso, te ograničenje uvoza smrznute svinjetine na proizvode ne starije od šest mjeseci. Trenutno je, međutim, dozvoljen uvoz i onih komada čiji rok zamrzavanja prelazi godinu dana.
– U EU je to meso već izbačeno iz ljudske ishrane. Njima je rok šest mjeseci, a kod nas stiže ono što bi tamo završilo kao hrana za pse. Od ukupne količine svinjetine u preradi, kod nas je 80 odsto upravo to – smrznuto meso iz inostranstva – navode iz Udruženja.
Na pitanje postoji li izlaz, sagovornici su saglasni: bez političke volje, zaštitnih mjera i ozbiljne agrarne politike, domaće meso će i dalje ostajati neprodato, dok će se na rafovima nalaziti ono što je drugdje odavno povučeno.
