Eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana nakon naredbe predsjednika Donalda Trampa da se bombarduju iranska nuklearna postrojenja, izazvala je politički zemljotres na Kapitol hilu, podijelila Kongres i ponovo otvorila pitanje predsjedničkih ovlaštenja u ratnim situacijama.
Progresivna krila Demokratske partije, predvođena kongresmenkom Aleksandrijom Okasio-Kortez, odmah su zatražila pokretanje postupka opoziva predsjednika, navodeći da je njegova odluka donesena bez saglasnosti Kongresa i kao takva predstavlja grubo kršenje američkog Ustava.
– Predsjednikova katastrofalna odluka da bombarduje Iran bez odobrenja Kongresa predstavlja ozbiljno kršenje ustavnih normi. Time rizikuje da uvjeri SAD u novi rat koji bi mogao trajati generacijama – rekla je Okasio-Kortez.
Slično mišljenje podijelio je i kongresmen Tomas Masi, republikanac iz Kentakija, koji je kratko izjavio: „Ovo nije u skladu sa Ustavom.“
Tramp je, međutim, ostao pri svom stavu, navodeći da su napadi na iranska postrojenja u Fordou, Natanzu i Esfahanu bili „precizni, brzi i opravdani“, te da su svi američki avioni „bezbjedno napustili iranski vazdušni prostor“.
Ipak, reakcije iz Kongresa bile su snažne. Džim Haims, demokratski član Odbora za obavještajne poslove, izrazio je ogorčenje što nije bio unaprijed informisan o vojnoj akciji.
– Imamo ustavnu obavezu da budemo obaviješteni prije nego bombe padnu. Kongres nije servis Bijele kuće – izjavio je Haims, član „grupe osmorice“ kojoj pripadaju ključni lideri oba doma Kongresa i obavještajnih odbora.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, prema dostupnim informacijama, bio je unaprijed informisan, zajedno sa još nekoliko visokih zvaničnika Republikanske stranke.
Lider demokrata Hakim Džefriz zahtijevao je punu transparentnost.
– Tramp mora objasniti američkom narodu zašto je povukao ovaj potez. Kongres mora biti u potpunosti informisan o svemu. On sada snosi punu odgovornost za posljedice koje uslijede – poručio je Džefriz.
Pravni eksperti poput Džonatana Terlija podsjetili su da su i prethodni predsjednici, uključujući Klintona i Obamu, koristili slično pravo za vojne operacije u inostranstvu, ali su dodali da trenutna situacija može prerasti u opasnu međunarodnu krizu.
– Iran je već zaprijetio odgovorom, a u slučaju bilo kakvog napada na američke snage, mogao bi biti aktiviran Član 5 NATO ugovora. U tom slučaju, sukob bi mogao eskalirati u globalne razmjere – upozorio je Terli.
I među Trampovim najvjernijim saveznicima čuju se riječi opreza. Mardžori Tejlor Grin, republikanka iz Džordžije, poručila je da SAD ne smije ući u još jedan rat.
– Pomolimo se da nas ovaj put ne zadesi novi talas nasilja, naročito na domaćem tlu – napisala je Grin na društvenim mrežama.
Sa druge strane, brojni republikanci i pojedini demokrati stali su uz Trampa. Senator Džon Feterman poručio je da Iran, kao vodeći svjetski sponzor terorizma, „ne smije imati nuklearne kapacitete“. Senator Lindzi Grejem pozdravio je odluku i rekao da je „režim u Iranu dobio ono što je tražio“.
Kongresmen Majk Louler podsjetio je da su prethodne administracije sprovodile slične vojne operacije pozivajući se na AUMF rezolucije iz 2001. i 2002. godine.
– Rat nije formalno objavljen, ali nuklearni Iran je zaustavljen. To je ono što je važno – zaključio je Louler.
Dok politička bura ne jenjava, svijet napeto posmatra kako se najopasniji trenutak nakon Drugog svjetskog rata odvija u realnom vremenu, a odgovori na mnoga pitanja tek se naslućuju.
