MOSKVA – Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i blizak saradnik predsjednika Vladimira Putina, poručio je da će Rusija odgovoriti nekom vrstom odmazde ukoliko Austrija zatraži članstvo u NATO savezu, upozorivši da bi taj potez predstavljao ozbiljnu prijetnju stabilnosti u Evropi.
U autorskom tekstu pod nazivom „NATO Anschluss“, Medvedev je optužio austrijski politički establišment da je, pod pritiskom Brisela, počeo da napušta ustavnu neutralnost, što bi, kako navodi, moglo da ima ozbiljne posljedice ne samo po poziciju Beča u međunarodnoj diplomatiji, već i po ukupnu bezbjednosnu arhitekturu Evrope.
„Razum ustupa mjesto instinktu krda. Slijedeći primjer Švedske i Finske, austrijski političari podstiču raspravu o pristupanju NATO-u. To bi značilo kraj tradicionalne neutralnosti i prekršaj međunarodnog prava, uključujući Bečku konvenciju i Moskovski memorandum iz 1955. godine“, navodi Medvedev.
On je istakao da bi eventualno pristupanje Austrije Sjevernoatlantskom savezu dovelo u pitanje njen status domaćina za više od 20 međunarodnih organizacija, uključujući UN, OEBS i OPEC, te da bi se morale razmotriti alternative za sjedišta tih institucija u drugim dijelovima svijeta.
„Vrijeme je da se razmotri premještanje ključnih međunarodnih institucija u zemlje koje mogu garantovati stabilne i neutralne uslove za njihov rad“, dodao je.
Medvedev je upozorio da bi Austrija u tom slučaju, poput Švedske i Finske, mogla biti izložena vojnim protivmjerama Rusije, poručivši da Moskva neće praviti izuzetke.
„Austrijske oružane snage mogle bi se naći u situaciji direktne konfrontacije sa ruskim trupama. Protivmjere koje su usvojene protiv Švedske i Finske bile bi primijenjene i na Austriju“, naglasio je.
Bivši ruski predsjednik posebno je ukazao na pravni aspekt neutralnosti, navodeći da Austrija ne može samostalno promijeniti svoj status bez saglasnosti svih potpisnica sporazuma iz 1955. godine, među kojima je i Rusija.
U zaključku, Medvedev je poručio da bi Beč trebalo da ostane pri politici vojne neutralnosti, jer bi svako odstupanje od nje otvorilo vrata ozbiljnim geopolitičkim tenzijama, destabilizaciji međunarodnih odnosa i mogućim vojnim reakcijama.
