U toku je burna rasprava u Narodnoj skupštini Republike Srpske o pitanju prijevremenih izbora, nakon što je vladajuća većina iznenada promijenila ton i od ranijeg protivljenja izborima prešla na poziv političkim strankama da samostalno odluče o učešću.
Na posebnoj sjednici parlamenta, posvećenoj političkoj krizi izazvanoj odlukama Centralne izborne komisije BiH i pravosnažnom presudom Sudu BiH kojom se predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku prestaje mandat, vlast je uputila opoziciji prijedlog da podrži zaključke usvojene 22. avgusta, kojima se, između ostalog, odbacuje legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita i njegovih odluka.
Međutim, u novoj formulaciji sedmog zaključka, vlast je, i pored odbacivanja legitimiteta odluka CIK-a i Suda BiH, pozvala sve političke stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj da „samostalno odluče o svom učešću na prijevremenim izborima“, obrazlažući to željom da se izbjegne scenario „sličan kosovskom“.
Poslanici vladajuće koalicije naglasili su da neće dozvoliti oduzimanje prava građanima Srpske da biraju svog predsjednika, čak i ako su odluke donesene pod, kako navode, „neustavnim i stranim uticajem“.
U diskusiji su se mogle čuti i oštre optužbe na račun opozicije, posebno iz redova SNSD-a, koji su protivnicima spočitavali „saradnju sa kolonijalnom upravom“ i „podršku presudama koje za cilj imaju ukidanje Republike Srpske“. Opozicija je uzvratila optužbama da se vladajući služe „gnusnim lažima“ i da su odgovorni za politički sunovrat.
Posebnu pažnju privukli su i ostali zaključci, kojima se odbacuje legitimitet Kristijana Šmita, osporava uloga Ustavnog i Suda BiH, te najavljuje izrada Rezolucije o samoupravljanju srpskog naroda i Republike Srpske. Takođe, Narodna skupština zadužila je Kolegijum da pripremi tekst pomenute rezolucije, što bi moglo dodatno zaoštriti odnose sa institucijama na nivou BiH.
Predloženi zaključci predstavljaju politički odgovor na, kako vlast u Srpskoj vidi, sistemsku pravosudnu i institucionalnu diskriminaciju, a najavljeni koraci ukazuju na spremnost za dalji institucionalni otpor i eventualne pravne i političke posljedice po buduće odnose unutar BiH.
Rasprava u parlamentu se nastavlja, dok se javnost pita da li će retorički zaokret vlasti označiti pragmatičan manevar ili uvod u novu fazu političke krize u Bosni i Hercegovini.
