Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru ove godine iznosila je 1.557 KM, što predstavlja nominalni rast od 10,3 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Međutim, zbog visokih troškova života i stalnog rasta cijena osnovnih namirnica, većina građana taj rast praktično ne osjeća u svakodnevnom životu.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni rast plata iznosi svega 5,6 odsto. Najveća prosječna neto plata zabilježena je u oblasti stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti — 1.992 KM, dok je najniža u građevinarstvu, svega 1.218 KM. Prosječna bruto plata u septembru iznosila je 2.396 KM.
Najveći godišnji rast cijena, od 8,7 odsto, zabilježen je u sektoru ugostiteljstva, dok su potrošačke cijene hrane, voća, mesa i čokolade više i do 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić istakao je da privrednici ne mogu smanjiti cijene jer istovremeno rastu i troškovi poslovanja i plate radnika. „Ulazne cijene rastu na globalnom nivou, što se direktno odražava i na domaće tržište. Veliki dio mesa uvozimo, pa nemamo mnogo prostora za snižavanje krajnjih cijena“, rekao je Račić, dodajući da će ova godina za privredu biti teža od prethodne.
On je naglasio i da pojedini sektori, posebno oni sa teškim fizičkim poslovima, već trpe nedostatak radne snage, te da će u budućnosti sve više biti angažovani strani radnici. „Iako su u privatnom sektoru plate često veće nego u javnom, mnogi radnici biraju državnu službu zbog manjeg obima posla i veće sigurnosti“, dodao je Račić.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da statistika prikriva realnu sliku života građana. „Kupovna moć građana rapidno opada jer cijene rastu brže od plata. Nominalni rast plata ne znači ništa ako građani za istu sumu novca mogu da kupe manje nego ranije“, rekao je Pavlović.
On objašnjava da se cijene osnovnih namirnica povećavaju postepeno, gotovo neprimjetno, ali da se efekat osjeti krajem mjeseca kada se sabere kućni budžet. „Povećanje plata često je manje od rasta troškova hrane, komunalija i prevoza“, naveo je Pavlović.
Dodaje i da efekti pojeftinjenja goriva i energenata ne dopiru do potrošača, jer tržište ne reaguje simetrično: „Kada gorivo poskupi, cijene odmah rastu, ali kada pojeftini – ne padaju. Tržište funkcioniše po logici maksimalne zarade, a ne pravedne korekcije cijena.“
Pavlović ističe da su poslodavci dodatno opterećeni visokim doprinosima na plate, što otežava konkurentnost i podstiče isplate „na ruke“. „Federacija BiH već radi na smanjenju opterećenja kako bi se plate isplaćivale transparentno. Republika Srpska bi trebalo da slijedi taj primjer i vrati opterećenja na nivo od prije 2010. godine“, zaključio je Pavlović.
