Australija će od 10. decembra postati prva zemlja na svijetu koja potpuno zabranjuje korištenje velikih društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, uključujući TikTok, Instagram, Fejsbuk, Jutjub, Snačat, Iks, Treds, Reddit, Twitch i Kick. Maloljetnici neće moći da otvore nove naloge, a postojeći će biti ugašeni, dok se platformama uvode stroge obaveze kontrole starosti korisnika.
Vlada odluku pravda nalazima obimnog istraživanja iz 2025. godine, prema kojem je 96 odsto djece u dobi 10–15 godina koristilo društvene mreže, a čak sedam od deset njih bilo izloženo štetnom sadržaju – od mizoginije i nasilja do materijala koji promovišu poremećaje ishrane. Svako sedmo dijete prijavilo je pokušaj vrbovanja od strane odraslih, dok je više od polovine doživjelo neki oblik sajber-nasilja. Novi zakon, prema vlastima, treba da ublaži posljedice algoritamskog dizajna mreža koji djecu navodi na duže korištenje i kontakt sa opasnim sadržajem.
Zabranom su obuhvaćene platforme čija je „primarna ili značajna svrha“ međusobna interakcija korisnika i objavljivanje sadržaja, dok aplikacije poput YouTube Kids, Google Classrooma i WhatsAppa ostaju izvan opsega jer ne zadovoljavaju sve kriterijume. Iako su djeci nalozi zabranjeni, moći će da gledaju dio sadržaja koji ne zahtijeva prijavljivanje, što kritičari smatraju ozbiljnom manom mjere.
Kazne za kompanije koje prekrše ban iznose i do 49,5 miliona australijskih dolara, a od njih se očekuje primjena više tehnologija provjere starosti – od službenih dokumenata, biometrijske identifikacije i glasovne analize, do procjene starosti na osnovu ponašanja korisnika. Vlada je izričita da se platforme ne smiju oslanjati na samoprijavljivanje godina niti potvrdu roditelja. Meta je već najavila gašenje naloga maloljetnika, dok Snapchat uvodi verifikaciju putem bankarskih računa, dokumenata ili „selfie“ snimaka.
Ipak, brojni stručnjaci sumnjaju u efikasnost zabrane. Tehnologija prepoznavanja lica, pokazalo je i državno izvještavanje, najmanje je pouzdana kod tinejdžera, dok se upozorava i da je kazna zanemarljiva u odnosu na profit najvećih tehnoloških giganta. Kritičari napominju i da djeca već masovno otvaraju lažne naloge, prelaze na zajedničke profile s roditeljima ili planiraju korištenje VPN-a kako bi sakrili identitet – scenariji koji su viđeni i u drugim državama.
Posebno se dovode u pitanje rizici masovnog prikupljanja ličnih podataka, budući da je Australija u posljednjim godinama doživjela niz ozbiljnih hakerskih upada u državne i privatne sisteme. Vlada tvrdi da je zakon „strogo ograničio“ način čuvanja podataka i predvidio obavezno brisanje nakon verifikacije, uz kazne za svako kršenje.
Tehnološke kompanije snažno su se protivile zabrani. Tvrdile su da je prenagla, tehnički gotovo neizvodljiva, da će gurnuti djecu ka rizičnijim dijelovima interneta i da selektivno ograničava samo dio platformi koje djeca koriste. YouTube je upozorio da će zabrana ukloniti roditeljske kontrole koje postoje samo na nalozima, dok TikTok i Snap tvrde da će se pridržavati mjera iako se protive njihovom uvođenju.
Australija time otvara globalnu debatu o tome kako zaštititi djecu u digitalnom okruženju. Slične zabrane razmatraju Danska, Norveška i Francuska, dok Španija planira obaveznu saglasnost staratelja za mlađe od 16 godina. U Velikoj Britaniji platforme već snose visoke kazne ukoliko ne spriječe pristup djece štetnom sadržaju, a pokušaji zabrana u američkim državama nailazili su na sudske blokade.
Kritičari ostaju podijeljeni: jedni smatraju da je zabrana korak naprijed, drugi da je simbolična i lako zaobilazna, treći da će otvoriti nova pitanja privatnosti i sigurnosti. Vlada poručuje da će proces biti „neuredan i nesavršen“, ali da je riječ o, kako kažu, „najvećoj reformi zaštite djece na internetu u istoriji Australije“.
(Izvor: BBC)
