Danas se obilježavaju i proslavljaju Sveti Ćirilo i Metodije, slovenski prosvjetitelji i misionari koji su svojim radom ostavili dubok trag u istoriji slovenskih naroda, hrišćanske kulture, pismenosti i književnosti.
Ćirilo i Metodije, u narodu poznati i kao Sveta braća, rođeni su u Solunu u 9. vijeku. Poticali su iz ugledne porodice, a zahvaljujući životu u sredini u kojoj je bilo mnogo slovenskog stanovništva, dobro su poznavali slovenski govor. Upravo to znanje kasnije je imalo presudnu ulogu u njihovoj misiji među Slovenima.
Njihov prosvjetiteljski rad posebno je vezan za stvaranje glagoljice, prvog slovenskog pisma, kao i za prevođenje najvažnijih crkvenih knjiga na jezik razumljiv slovenskom narodu. Time su postavili temelje slovenske pismenosti, bogosluženja na slovenskom jeziku i razvoja književnosti među slovenskim narodima.
Ćirilo, čije je kršteno ime bilo Konstantin, bio je obrazovan u Carigradu, gdje je stekao veliko filozofsko i teološko znanje. Metodije, čije je kršteno ime bilo Mihail, prije monaškog života obavljao je upravne dužnosti, a kasnije se posvetio duhovnom i misionarskom radu.
Na poziv moravskog kneza Rastislava, braća su upućena u Velikomoravsku kneževinu, gdje su širila hrišćanstvo na jeziku koji je narod mogao da razumije. Njihova misija imala je veliki vjerski, kulturni i politički značaj, jer je omogućila Slovenima da razvijaju vlastitu pismenost i crkveni život na maternjem jeziku.
Nakon smrti Ćirila i Metodija, njihov rad nastavili su učenici, zahvaljujući kojima se slovenska pismenost dalje širila i razvijala. Njihovo nasljeđe posebno je značajno za pravoslavne slovenske narode, ali i za ukupnu evropsku kulturnu istoriju.
Pravoslavna crkva Svetu braću slavi 24. maja, a ovaj dan se u mnogim slovenskim zemljama obilježava kao praznik pismenosti, kulture i duhovnog nasljeđa. Dan Svetih Ćirila i Metodija podsjeća na značaj jezika, pisma, obrazovanja i očuvanja kulturnog identiteta.
