Ubjedljiva pobjeda Demokratske stranke na američkim međuizborima, održanim 3. novembra, značajno je promijenila politički odnos snaga u Sjedinjenim Američkim Državama. Republikanci predsjednika Donalda Trampa izgubili su većinu u oba doma Kongresa, što bi moglo imati dalekosežne posljedice ne samo po američku unutrašnju politiku, već i po međunarodne odnose.
Njemački javni servis Dojče vele (DW) izdvojio je pet ključnih posljedica izbornog poraza republikanaca, među kojima su jačanje demokratskih institucija, promjene unutar dvije najveće američke stranke i mogući zaokreti u odnosima Vašingtona sa Evropom, Rusijom i Iranom.
1. Američke demokratske institucije pokazale otpornost
Izborni rezultati, prema analizi DW-a, pokazali su da američke demokratske institucije imaju sposobnost da ograniče predsjedničku vlast, uprkos zabrinutosti zbog Trampovog načina upravljanja državom.
Prema izlaznoj anketi agencije AP, oko 30 odsto birača navelo je stanje demokratije kao najvažnije pitanje u zemlji, dok približno 70 odsto smatra da Kongres nije dovoljno nadzirao rad predsjednika.
Preuzimanjem većine u oba doma Kongresa demokrate dobijaju mogućnost da snažnije kontrolišu izvršnu vlast, utiču na raspodjelu budžetskih sredstava i pokreću parlamentarne istrage protiv predstavnika administracije.
2. Demokratska stranka dobila novu političku snagu
Nakon dužeg perioda unutrašnjih podjela i nejasne političke strategije, demokrate su ostvarile značajne pobjede i u saveznim državama koje su tradicionalno važile za republikanska uporišta.
Posebno se izdvajaju uspjesi u Teksasu, Južnoj Karolini i Kanzasu, gdje je demokratski kandidat osvojio mjesto u Senatu prvi put od 1932. godine.
Izbori su u prvi plan izbacili i novu generaciju političara, među kojima su kandidati povezani sa organizacijom Demokratski socijalisti Amerike.
Najmanje pet kandidata koje podržava ova organizacija trebalo bi da uđe u Predstavnički dom. Njihov politički program usmjeren je na pristupačno stanovanje, zdravstvenu zaštitu, radnička prava i ograničavanje uticaja velikih korporacija.
Politički analitičar Brendon Born iz Fondacije Bertelsman smatra da bi njihovi uspjesi mogli uticati na budući pravac Demokratske stranke i njenu pripremu za predsjedničke izbore 2028. godine.
3. Republikance očekuju unutrašnji sukobi
Za razliku od demokrata, Republikanska stranka suočava se sa pitanjem odgovornosti za izborni poraz i budućeg političkog pravca.
Donald Tramp već je poručio da sebe ne smatra odgovornim za rezultat, tvrdeći da bi ishod bio drugačiji da se lično kandidovao.
Međutim, izborni neuspjeh mogao bi ojačati republikanske političare koji se ne slažu sa njegovim načinom vođenja stranke.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Tramp, prema američkom Ustavu, ne može ponovo biti izabran za predsjednika 2028. godine.
Republikanci će zbog toga morati da odluče ko će biti njegov politički nasljednik i da li će nastaviti dosadašnji politički kurs ili pokušati da pridobiju birače drugačijim programom.
4. Poraz republikanaca mogao bi odgovarati Iranu
Jedna od važnijih međunarodnih posljedica izbora odnosi se na politiku SAD prema Iranu.
Rat i rast cijena energenata značajno su opteretili američku ekonomiju, a visoki troškovi života bili su među ključnim pitanjima tokom izborne kampanje.
Prema analizi DW-a, Trampov poraz mogao bi dodatno pojačati pritisak na Bijelu kuću da postigne dugoročan sporazum sa Teheranom i smanji troškove spoljne politike.
Američki predsjednik je neposredno prije izbora najavio i ranije obustavljanje vojne pomoći Izraelu, što se takođe posmatra u kontekstu ekonomskih i političkih pritisaka.
Istovremeno, ostaje neizvjesno kako će izborni rezultat uticati na odnose Vašingtona i Moskve.
Tramp bi, prema jednoj od mogućih procjena, mogao nastaviti približavanje Rusiji kroz ekonomske i energetske sporazume, što bi dodatno zakomplikovalo položaj Ukrajine.
S druge strane, nova demokratska većina u Kongresu mogla bi ojačati političke snage koje zahtijevaju čvršći odnos prema Moskvi i veću podršku Kijevu.
5. Promjene u odnosima SAD i Evrope
Pobjeda demokrata mogla bi uticati i na odnose Sjedinjenih Američkih Država sa evropskim saveznicima.
Ijan Leser iz Njemačkog Maršalovog fonda smatra da nova većina u Kongresu otvara prostor za obnavljanje političkog dijaloga između Vašingtona i evropskih država.
Demokrate bi mogle snažnije uticati na američku politiku prema NATO-u, vojno finansiranje i odluke o eventualnom smanjivanju podrške evropskim saveznicima.
Očekuje se i mogućnost veće saradnje u oblastima zaštite životne sredine i klimatske politike.
Ipak, pitanje carina ostaje složenije, jer dio američkih političkih i privrednih krugova podržava postojeće trgovinske mjere.
Prema Leserovoj ocjeni, eventualno uvođenje novih, posebno oštrih carina moglo bi naići na protivljenje i demokrata i republikanaca.
Iako Donald Tramp ostaje predsjednik SAD do kraja mandata, gubitak republikanske većine u oba doma Kongresa znatno ograničava njegove mogućnosti za sprovođenje unutrašnje politike bez dogovora sa demokratama.
Predstojeće dvije godine zato bi mogle biti obilježene političkim sukobima između Bijele kuće i Kongresa, ali i pokušajima redefinisanja američke unutrašnje i spoljne politike.
Ranije smo pisali: Trampov poraz na izborima za američki Kongres.
Izvor: Dojče vele – tekst prenio Danas
