Dok brojni mladi iz BiH i dalje napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom, sve više njih odlučuje da svoju budućnost gradi upravo tamo gdje su odrasli – na selu. Jedan od njih je i dvadesetpetogodišnji Muharem Alagić iz sela Fajtovci, koji je odlučio da ostane u svom zavičaju i posveti se poljoprivredi.
Muharem je, poput većine svojih vršnjaka, nakon srednje škole otišao u Njemačku, nadajući se sigurnijem životu i većoj zaradi. Međutim, kako sam kaže, ubrzo je shvatio da novac ne donosi nužno i ličnu ispunjenost.
– Proveo sam godinu dana radeći u Njemačkoj i brzo uvidio da to nije život za mene. Džaba pare ako čovjek nije ispunjen i sretan. Vratio sam se kući i odlučio da nastavim porodičnu tradiciju. Danas, nekoliko godina kasnije, ne kajem se – priča Muharem.
Njegova porodica decenijama se bavila stočarstvom, ali na znatno manjoj skali. Kada je odlučio preuzeti farmu, registrovao je poljoprivredno gazdinstvo, modernizovao uslove i značajno povećao broj muznih grla.
– Otac mi je prepustio farmu, a ja sam odmah krenuo s ulaganjem. Danas imamo pedesetak muznih krava i proizvodimo velike količine mlijeka. Posao zahtijeva mnogo rada, ali i donosi stabilan prihod – kaže ovaj mladi farmer.
Njegov otac, Mirvet Alagić, s ponosom govori o sinovljevom angažmanu, ističući da je Muharem od malih nogu pokazivao interesovanje za poljoprivredu.
– Još kao dječak pomagao mi je u svim poslovima. Sada je sve ovo njegova zasluga. Ja sam i dalje tu da pomognem, ali on vodi sve – dodaje Alagić stariji.
Ovaj primjer nije usamljen. Prema riječima Huseina Selimovića, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Sanski Most, u posljednjih nekoliko godina sve veći broj mladih odlučuje se za ostanak na selu i pokretanje vlastitih gazdinstava.
– Trenutno imamo desetak mladih koji su se odlučili da ostanu ovdje i bave se poljoprivredom. Pomažemo im kroz projekte i edukacije, a kantonalne i općinske vlasti izdvajaju posebna sredstva kako bi se podstakao njihov razvoj – navodi Selimović.
Ipak, Selimović ističe da i dalje postoje izazovi, posebno kada je riječ o ostvarivanju prava na podsticaje za zemljište.
– Potrebno je dodatno urediti zakonsku regulativu i osigurati još jaču podršku mladim farmerima. Bez njih nema ni budućnosti sela – poručuje on.
Priča Muharema Alagića pokazuje da se uz odlučnost, rad i podršku zajednice može ostvariti uspjeh i u vlastitom dvorištu. Njegov primjer vraća nadu u oživljavanje sela i opstanak domaće poljoprivrede.