Rasprava o mogućem vraćanju obaveznog vojnog roka u Srbiji dobila je novu dimenziju – pitanje rodne ravnopravnosti. Predloženi model koji predviđa da se vojni rok odnosi isključivo na muškarce izazvao je oštre reakcije u javnosti, posebno na društvenim mrežama, gdje se sve više građana zalaže za jednak tretman oba pola. „Ako je služba obavezna za muškarce, neka bude i za žene“, poručuju komentatori, pozivajući se na ustavne principe i zakone protiv diskriminacije.
U svijetu već postoje primjeri zemalja koje su uvele vojni rok i za žene. Izrael to praktikuje decenijama, dok su evropske zemlje poput Norveške i Švedske uvele ravnopravnu regrutaciju u okviru šire strategije rodne jednakosti. Danska je najavila da će uskoro početi da poziva i žene na obaveznu obuku. U Norveškoj, na primjer, vojni rok traje 12 mjeseci za sve, bez izuzetaka po osnovu pola.
U Srbiji trenutni zakon dozvoljava ženama da se dobrovoljno prijave na služenje vojnog roka, ali ih ne obavezuje. Ministarstvo odbrane omogućava ženama starosti od 19 do 30 godina da se prijave, a u svakoj generaciji dobrovoljaca one čine između 15 i 20 odsto. Međutim, ako bi država sprovela obavezan vojni rok bez uključivanja žena, to bi moglo biti protumačeno kao kršenje Ustava i Zakona o zabrani diskriminacije, upozoravaju pravnici. Osim toga, rezolucije Ujedinjenih nacija jasno pozivaju na veće učešće žena u sistemima bezbjednosti. Uprkos svemu, profesor Zoran Dragišić smatra da će prijedlog ostati u sadašnjem obliku i da neće svi mladići biti obuhvaćeni službom, s obzirom na dovoljno popunjene redove profesionalne vojske.
