U prva tri mjeseca 2025. godine izvoz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju iznosio je 3,038 milijardi konvertibilnih maraka, što predstavlja rast od 5,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, saopštila je Agencija za statistiku BiH. Iako se rast izvoza bilježi i na ukupnom nivou, jaz između uvoza i izvoza ostaje izražen, što potvrđuje nastavak trgovinskog disbalansa.
S druge strane, uvoz iz EU u BiH dostigao je 4,189 milijardi KM, što je povećanje od 3,1 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom u razmjeni sa Evropskom unijom iznosi 72,5 odsto, što pokazuje blagi napredak, ali i dalje ukazuje na značajnu zavisnost domaće ekonomije od inostranih proizvoda.
Njemačka i Hrvatska – glavni trgovinski partneri
Među zemljama EU, BiH najviše izvozi u Hrvatsku (717 miliona KM), Njemačku (611 miliona KM), Austriju (397 miliona KM), Sloveniju (336 miliona KM) i Italiju (302 miliona KM). Istovremeno, najveći uvoznici u BiH dolaze iz Njemačke (802 miliona KM), Italije (778 miliona KM), Hrvatske (678 miliona KM), Slovenije (261 milion KM) i Austrije (258 miliona KM).
Kada se posmatra ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH, izvoz je iznosio 4,116 milijardi KM, što je rast od 6,8 odsto. Međutim, uvoz je dostigao čak 7,184 milijarde KM, što je rast od 5,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom u tom slučaju iznosi svega 57,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski deficit dostigao 3,068 milijardi KM.
CEFTA – rast izvoza, ali i uvoza
Razmjena sa zemljama CEFTA sporazuma takođe bilježi rast. Izvoz je iznosio 688 miliona KM, što je 13,2 odsto više u poređenju sa prvim kvartalom prošle godine. Ipak, uvoz iz ovih zemalja povećan je za 18,6 odsto i iznosi 882 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom u ovom segmentu iznosi 77,9 odsto.
Ekonomski pokazatelji – inflacija, tražnja i industrija EU
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, smatra da rast izvoza BiH ima direktnu vezu sa oporavkom tržišta Evropske unije.
— Stabilizacija inflacije u evrozoni unutar monetarnog cilja od dva odsto dovela je do rasta realne tražnje, naročito za trajnim i netrajnim potrošnim dobrima. To se reflektovalo i na povećanje tražnje za našim izvoznim proizvodima, koji su uglavnom bazirani na resursima — pojasnio je Mlinarević. Dodaje da se oporavak izvoza poklopio sa prvim zabilježenim rastom industrijske proizvodnje u EU u posljednje dvije godine.
Ipak, ekonomista Igor Gavran poziva na oprez i dodatnu analizu.
— Ovi statistički pokazatelji ne znače nužno da smo postali konkurentniji. Moguće je da je rast vrijednosti izvoza djelimično posljedica inflacije. Takođe, rast uvoza u procentualnom i apsolutnom smislu nadmašuje izvoz, što dodatno pogoršava trgovinski bilans — istakao je Gavran.
Zaključak: Blagi optimizam uz oprez
Podaci za prva tri mjeseca ove godine donose dozu opreza i optimizma. Izvoz bilježi rast, i to u kontinuitetu tokom sva tri mjeseca, ali se uvoz takođe povećava, čime se zadržava negativan bilans. Stručnjaci se slažu da je dugoročna stabilnost u trgovinskom sektoru moguća jedino uz jačanje domaće proizvodnje i unapređenje konkurentnosti na međunarodnom tržištu.