Nakon što je Poljska privremeno uvela pojačane granične kontrole, ona je postala dvanaesta članica Evropske unije koja je donijela ovakvu odluku. Većina zemalja kao glavni razlog navodi bezbjednost i sprječavanje priliva ilegalnih migranata. Iako su ove mjere prema Šengenskom sporazumu dozvoljene, njihovo stalno produžavanje izaziva zabrinutost kako kod građana, tako i u institucijama u Briselu.
Šengenski sporazum, koji predstavlja jedan od temelja evropske politike slobode kretanja ljudi i robe, našao se na udaru nakon što su brojne zemlje ponovo aktivirale privremene kontrole na unutrašnjim granicama. Formalno, član 25. Šengenskog kodeksa dozvoljava ovakve mjere, ali samo u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu i na ograničeno vremensko razdoblje. Ipak, neke države produžavaju kontrole mjesecima, pa čak i godinama, upozoravaju analitičari.
– Evropska komisija često biva kritikovana zbog ovakvog stanja i postoje težnje da se ubuduće ovo promijeni. Statistike pokazuju da ovakve kontrole ne donose značajne rezultate u borbi protiv ilegalnih migracija, kao što je, recimo, bolja saradnja policija. Zato se u budućnosti planira veći fokus na međudržavnu policijsku saradnju i jačanje spoljne granice EU – objašnjava Marko Todorović iz Centra za evropske politike.
Produžavanje ovih ograničenja uglavnom je posljedica dugotrajnih migracionih problema koji opterećuju Evropu. Osim što usporavaju protok ljudi i robe, kontrole donose i dodatne logističke i ekonomske troškove, što najviše pogađa građane, ističe direktor Instituta za evropske studije Slobodan Zečević.
– Kontrole često znače detaljnije nadzore na prelazima, zaustavljanje i pretres vozila, provjeru putnih isprava… Sve to je korak unazad u odnosu na slobodu kretanja koju smo do sada poznavali unutar EU – kaže Zečević.
Kao dugoročno rješenje, iz Centra za evropske politike ističu digitalizaciju i uvođenje novih sistema. Novi Entry/Exit sistem i ETIAS, koji bi trebalo da stupe na snagu 2026. godine, treba da unaprijede kontrolu spoljnjih granica i smanje potrebu za unutrašnjim restrikcijama.
– Sa uvođenjem ovih sistema očekujem da će se trend vraćanja privremenih kontrola polako smanjivati, i da će samo neke države poput Francuske, koje su posebno zabrinute zbog terorizma, nastaviti da koriste mogućnost produženja kontrole – navodi Todorović.
Zečević dodaje da EU mora hitnije pristupiti rješavanju ovog problema na zajedničkom nivou.
– Potrebno je jasno poručiti da će spoljne granice biti adekvatno zaštićene i da će sloboda kretanja unutar EU ostati rezervisana za građane i legalne putnike, a ne za ilegalne migrante – ističe Zečević.
Uz snažniju zaštitu spoljnjih granica i punu primjenu Pakta o azilu i migracijama, koji bi trebao stupiti na snagu od ljeta naredne godine, Šengen bi mogao ponovo zaživjeti u punom kapacitetu.
