Neto dobit velikih preduzeća u Republici Srpskoj, koja zapošljavaju više od 250 radnika, u posljednjih godinu dana pretrpjela je ozbiljan pad – manja je za više od 319 miliona konvertibilnih maraka, a glavni razlozi su, prema riječima privrednika, povećanje minimalne plate, pad potražnje na evropskom tržištu i neadekvatna metodologija obračuna dobiti.
Prema podacima za 2024. godinu, ove kompanije ostvarile su ukupnu dobit od 594.273.002 KM, što je znatno manje u odnosu na prethodnu godinu kada je dobit iznosila 913.358.126 KM. Iako u Srpskoj postoji svega nešto više od stotinu takvih firmi, njihovo poslovanje ima značajan uticaj na cjelokupnu ekonomsku sliku entiteta.
Pored finansijskih pokazatelja, i broj zaposlenih bilježi pad. Statistika pokazuje da je u periodu januar–jul 2024. broj zaposlenih u industriji smanjen za 2,6% u odnosu na isti period prošle godine. Najveći pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji (3,2%), te u sektoru eksploatacije ruda i kamena (2,3%).
Povećanje minimalca kao izazov
Radovan Pazurević, vlasnik kompanije „Sanino“ iz Dervente, u izjavi za „Nezavisne novine“ ističe da je njegova firma u posljednje tri godine smanjila broj zaposlenih za više od 200, pri čemu je povećanje minimalne plate bio jedan od ključnih faktora.
„Kada linearno povećavate najnižu platu, a ne pravite diferencijaciju između kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika, dolazi do demotivacije. Polukvalifikovani radnik se primiče visokoobrazovanom stručnjaku, i onda se gubi motivacija za napredovanje i ulaganje u znanje“, upozorava Pazurević.
On ističe i problem u načinu obračuna dobiti firmi, navodeći da se nerijetko kao dobit vodi roba koja fizički postoji u skladištu, iako još nije prodata niti je ostvarena zarada. „Ako mi krajem godine primimo kamion robe i knjižimo ga kao imovinu firme, to se automatski vodi kao dobit, iako je riječ o trošku, a ne o prihodu“, kaže on.
Odluke donose političari, a ne tržište
Pazurević kritikuje i način na koji se donose odluke o povećanju minimalne plate, tvrdeći da se one često temelje na političkim odlukama, a ne na realnim ekonomskim pokazateljima.
„Imali smo povećanje minimalne plate za 28%. Pitam se: šta je država učinila da nam omogući da podnesemo to povećanje? Nema razgovora o fiskalnim olakšicama, podsticajima, ni o rasterećenju privrede. Samo pritisak odozgo, bez stvaranja realnih uslova za rast“, upozorava Pazurević.
Podsjećamo, odlukom Vlade Republike Srpske krajem januara ove godine utvrđena je minimalna plata od 900 KM za nekvalifikovane radnike. Za kvalifikovane radnike sa trogodišnjim srednjim obrazovanjem minimalac iznosi 950 KM, za četvorogodišnje obrazovanje 1.000 KM, dok za visokoobrazovane iznosi 1.300 KM.
Privrednici upozoravaju da će, ako se ovakav trend nastavi, mnoge firme biti prinuđene da dodatno smanjuju obim poslovanja, broj zaposlenih i investicije. „Doći ćemo u situaciju da imamo prazan balon – bez privrede, bez novih radnih mjesta, bez budućnosti“, zaključuje Pazurević.
(Izvori: Nezavisne novine, Republički zavod za statistiku RS, izjave privrednika)
