Dubai, koji je prošle godine ugostio gotovo 20 miliona međunarodnih turista i potvrdio status jedne od najatraktivnijih svjetskih destinacija, danas se suočava s ozbiljnom ekonomskom krizom usljed rata između SAD-a, Izraela i Irana.
Naglo pogoršanje bezbjednosne situacije dovelo je do drastičnog pada turizma, što se direktno odrazilo na ugostiteljstvo i širu privredu. Restorani, koji su do nedavno bili puni gostiju, sada bilježe pad prihoda veći od 50 odsto, dok objekti koji zavise od turista trpe gubitke i do 80 procenata.
Prema riječima vlasnika ugostiteljskih objekata, posjećenost je pala na svega 15 do 20 odsto uobičajenog nivoa, a pojedini restorani su već privremeno zatvoreni ili rade s minimalnim brojem zaposlenih. Ugostitelji upozoravaju da mnogi objekti neće moći opstati duže od nekoliko mjeseci bez stabilnog prihoda.
Kriza je posebno pogodila luksuzni segment, gdje je pad posjećenosti u nekim restoranima dostigao i 90 odsto. Stručnjaci ističu da u periodima neizvjesnosti potrošači prvo odustaju od luksuza, što dodatno pogoršava stanje u ovom sektoru.
Dodatni udarac predstavljaju otkazani letovi i poremećaji u vazdušnom saobraćaju, dok su dijelovi projektila i dronova, uprkos presretanju, padali na teritoriju Dubaija, uključujući i turističke zone, što je dodatno narušilo osjećaj sigurnosti.
Popunjenost hotela pala je na izuzetno nizak nivo, u nekim slučajevima i između 0 i 5 odsto, uprkos velikim popustima. U poslovnim centrima grada, koji su nekada bili simbol ekonomske snage, danas vlada gotovo potpuna pustoš, a dio najbogatijih stanovnika napustio je zemlju.
Kriza se preliva i na tržište rada, gdje se veliki broj zaposlenih suočava sa smanjenim radnim satima, neplaćenim odsustvima ili prijetnjom otkaza. Posebno su pogođeni radnici migranti, koji čine većinu radne snage u ovom sektoru.
Procjene pokazuju da sukob region košta najmanje 600 miliona dolara dnevno zbog pada turističke potrošnje, dok bi ukupni gubici mogli dostići desetine milijardi dolara ukoliko se kriza produži.
Vlasti Dubaija najavile su paket pomoći vrijedan više od 270 miliona dolara za podršku privredi, uz planove za oporavak nakon završetka sukoba. Ipak, ključni problem ostaje neizvjesnost, koja otežava bilo kakvo dugoročno planiranje i oporavak tržišta.
Privrednici upozoravaju da su finansijske rezerve ograničene i da bi, ukoliko se situacija uskoro ne stabilizuje, mnogi bili primorani na drastične mjere, uključujući zatvaranje poslovanja i otpuštanje radnika.
