Kreditno zaduženje građana Republike Srpske premašilo je pet milijardi maraka, dok su javna i državna preduzeća za prvih devet mjeseci ove godine povećala dugove prema komercijalnim bankama za gotovo 70 odsto. Podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske pokazuju da je zaduživanje javnog sektora raslo znatno brže od zaduživanja privatnih preduzeća.
Prema podacima koje je objavila Srpskainfo, ukupni bruto krediti banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj na kraju septembra dostigli su 8,24 milijarde KM, što je povećanje od 12,5 odsto u odnosu na kraj prošle godine.
Najizraženiji rast zabilježen je kod javnih i državnih preduzeća, čije je kreditno zaduženje povećano za 68,8 odsto.
Njihovi dugovi porasli su sa 452,13 miliona KM na kraju 2025. godine na 763,09 miliona KM krajem septembra ove godine. Riječ je o povećanju od gotovo 311 miliona KM za samo devet mjeseci.
Javni sektor duguje bankama 1,44 milijarde KM
Dugoročni krediti javnih preduzeća porasli su za 67,5 odsto i dostigli 699,04 miliona KM, dok su kratkoročni krediti za likvidnost povećani za 88 odsto, na 62,83 miliona KM.
Istovremeno su rasla i kreditna zaduženja Vlade Republike Srpske i vladinih institucija, i to za 27,2 odsto.
Njihov dug prema domaćim bankama povećan je sa 534,30 miliona na 679,48 miliona KM.
Kada se saberu obaveze Vlade, institucija i javnih preduzeća, ukupni krediti javnog sektora kod banaka u Republici Srpskoj dostigli su 1,44 milijarde KM. To je više od 456 miliona KM iznad nivoa zabilježenog krajem prošle godine.
Za razliku od javnog sektora, kreditno zaduženje privatnih preduzeća povećano je za 4,85 odsto, na ukupno 2,61 milijardu KM.
Građani sve više koriste gotovinske kredite
Raste i zaduživanje stanovništva.
Krediti građanima kod osam banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj povećani su za 9,5 odsto i dostigli su 4,10 milijardi KM.
Kada se uračunaju i krediti kod poslovnih jedinica banaka iz Federacije BiH koje posluju na području Srpske, ukupno zaduženje stanovništva, bez kredita za obavljanje djelatnosti, iznosi 5,23 milijarde KM.
Podaci pokazuju da se građani najčešće zadužuju za tekuću potrošnju. Više od 91 odsto potrošačkih kredita čine nenamjenski gotovinski krediti.
Rastu kamate, najskuplji minus na računu
Prosječna efektivna kamatna stopa na kredite povećana je sa 6,51 odsto krajem prošle godine na 6,92 odsto u septembru.
Najpovoljniji su stambeni krediti, sa prosječnom efektivnom kamatom od 4,79 odsto, dok kratkoročni krediti građane u prosjeku koštaju 12,73 odsto.
Najskuplji oblik zaduživanja ostaje dozvoljeni minus po tekućem računu, na koji prosječna efektivna kamata iznosi čak 15,23 odsto.
Građani po osnovu prekoračenja na računima duguju bankama 69,22 miliona KM.
Istovremeno, prosječna kamata na sredstva građana na tekućim računima i štednji po viđenju iznosi svega 0,003 odsto.
Objavljeni podaci pokazuju ubrzano povećanje kreditnih obaveza javnog sektora i stanovništva, ali sami po sebi ne omogućavaju zaključak o tome koliki dio tih zaduženja predstavlja finansijski rizik. Za takvu ocjenu potrebni su i podaci o prihodima dužnika, namjeni kredita i njihovoj sposobnosti otplate.
Ranije smo pisali: Banke u BiH: Štednja se ne isplati, krediti neminovnost
Izvor: Srpskainfo



