BANJALUKA – Evropska unija suočava se sa sve ozbiljnijim rizikom od nove energetske i ekonomske krize, dok cijene nafte i gasa bilježe snažan rast, dodatno pojačan nestabilnostima na Bliskom istoku i poremećajima u globalnom snabdijevanju.
Prema ocjenama ekonomskih stručnjaka, aktuelna situacija otvara pitanje buduće energetske politike Evropske unije, posebno u kontekstu sankcija prema Rusiji. Dio analitičara smatra da bi ublažavanje ili ukidanje tih mjera moglo doprinijeti stabilizaciji tržišta i smanjenju inflatornih pritisaka, dok drugi upozoravaju da takav zaokret nije realan u postojećim geopolitičkim okolnostima.
Ekonomista Ljubodrag Savić ističe da se efekti krize ne odražavaju samo na energente, već i na cjelokupnu privredu, uključujući industriju, transport i životni standard građana. Upozorava da bi nastavak sadašnje politike mogao dodatno povećati troškove i produbiti ekonomske probleme u Evropi, koja se, kako navodi, suočava sa sve većom ranjivošću na globalne poremećaje.
Slične ocjene iznio je i mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, koji smatra da bi Evropska unija trebalo da razmotri fleksibilniji pristup i eventualno preispita sankcije kako bi ublažila posljedice krize. Nasuprot tome, vodeći zvaničnici Evropske komisije i pojedinih država članica ističu da takav potez nije moguć dok traje rat u Ukrajini.
Energetski stručnjaci upozoravaju da bi eventualno zatvaranje Hormuškog moreuza moglo dodatno pogoršati situaciju, s obzirom na to da tim pravcem prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom. Već sada povećani troškovi transporta i osiguranja utiču na rast cijena, koje su sa početnih 60 dolara po barelu porasle na više od 100 dolara.
Analize pokazuju da bi dalji rast cijena energenata mogao dodatno povećati inflaciju i negativno uticati na industrijsku proizvodnju u Evropi, koja već bilježi pad u pojedinim sektorima. Istovremeno, globalne rezerve nafte i interventne mjere međunarodnih organizacija zasad imaju ograničen efekat na stabilizaciju tržišta.
Stručnjaci upozoravaju da će stabilnost energetskog snabdijevanja biti ključni faktor za budućnost evropske ekonomije, te da bi nastavak krize mogao imati dugoročne posljedice po konkurentnost i razvoj Evropske unije.
