Dok pravosudne institucije Srbije, Hrvatske i Crne Gore posljednjih mjeseci sprovode istrage i hapšenja visokih funkcionera, političara i uticajnih privrednika, u Bosni i Hercegovini broj istraga korupcije opada. Stručnjaci upozoravaju da je procesuiranje visoke korupcije i dalje jedan od najvećih problema domaćeg pravosuđa.
Posljednjih dana pažnju javnosti privukla su hapšenja u Srbiji, među kojima su slučajevi Davora Macure, vlasnika Alta banke, Marka Krička, načelnika Uprave kriminalističke policije, i Boška Sekulovića, načelnika Službe za suzbijanje kriminala.
Slični postupci zabilježeni su i u susjednim državama.
U Crnoj Gori su u februaru uhapšeni bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić i nekadašnji direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović.
U Hrvatskoj je iste godine uhapšen tadašnji gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, dok je načelniku opštine Nova Kapela Ivanu Šmitu, kojeg USKOK tereti za primanje mita, određen jednomjesečni istražni zatvor.
USKOK je podigao i optužnicu protiv Josipa Škorića, bivšeg predsjednika Uprave „Hrvatskih cesta“.
U BiH sve manje istraga za korupciju
Za razliku od pomenutih slučajeva u regionu, podaci o radu pravosudnih institucija u BiH ukazuju na dugogodišnje probleme u otkrivanju i procesuiranju korupcije.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u organizaciji „Transparency International BiH“, upozorava da se udio prijava za korupcijska krivična djela smanjuje, iako ukupan broj krivičnih prijava raste.
Prema podacima koje je iznio, čak 54 odsto prijava završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30 odsto pokrenutih istraga obustavi.
Broj istraga za korupcijska krivična djela smanjen je sa 618 u 2016. na 359 u 2025. godini.
Posebno zabrinjava podatak da je tokom prošle godine pokrenuto svega 28 istraga koje se odnose na visoku korupciju.
Ožegović navodi i da je 43,4 odsto osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela završeno uslovnim osudama, dok se tek svaka deseta osuđujuća presuda odnosi na korupciju na visokom nivou.
Prema njegovoj ocjeni, takvi rezultati pokazuju da pravosudni sistem nije dovoljno efikasan, naročito kada je riječ o odgovornosti osoba koje obavljaju visoke javne funkcije.
Postoje istrage, ali postupci traju godinama
Tužilaštvo BiH u izvještaju o radu za 2025. godinu navelo je nekoliko važnih predmeta koji se odnose na visoku korupciju.
Među njima su postupci povezani sa bivšim direktorom Granične policije BiH Zoranom Galićem i nekadašnjim ministrom bezbjednosti Nenadom Nešićem.
Tužilaštvo je podiglo i optužnicu protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i nekadašnjeg generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića.
Međutim, riječ je uglavnom o predmetima koji potiču iz ranijih godina, a postupci još nisu pravosnažno okončani.
Samo pokretanje istrage ili podizanje optužnice ne znači da je nečija krivica utvrđena.
Bez političke volje nema rezultata
Novinar Dejan Šajinović smatra da funkcionalno pravosuđe i vladavina prava predstavljaju jedan od najvažnijih uslova za napredovanje Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
On upozorava da usvajanje zakona nije dovoljno ukoliko ne postoji spremnost institucija da ih dosljedno primjenjuju.
Prema njegovoj ocjeni, evropske institucije mogu insistirati na pravnim reformama, ali ne mogu zamijeniti odgovornost domaćih političkih i pravosudnih institucija.
Podaci o smanjenju broja istraga i malom broju predmeta visoke korupcije tako ponovo otvaraju pitanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija i efikasnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Nezavisne novine
