Republička veterinarska inspekcija Republike Srpske sprovela je tokom prošle godine oko 600 kontrola u oblasti proizvodnje i prometa sirovina i hrane životinjskog porijekla, pri čemu su u 140 slučajeva utvrđene različite nepravilnosti, potvrđeno je iz Inspektorata Republike Srpske.
Kako navode iz Inspektorata, nepravilnosti su se najčešće odnosile na nepotpune deklaracije proizvoda, higijenske uslove objekata i osoblja, neredovno sprovođenje samokontrole, kao i neadekvatno vođenje propisanih evidencija. S ciljem otklanjanja uočenih propusta izrečeno je 113 upravnih mjera, dok su za počinjene prekršaje izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 69.000 konvertibilnih maraka.
Iz Inspektorata ističu da tokom 2025. godine nisu zabilježeni slučajevi da su u maloprodaji zatečene veće količine mesa bez dokaza o porijeklu ili odgovarajućih deklaracija. Svi objekti za klanje, preradu i promet mesa, kako navode, nalaze se pod stalnim nadzorom veterinarske inspekcije na lokalnom i republičkom nivou, a kontrole se obavljaju svakodnevno.
– Nakon izvršenog veterinarskog pregleda, meso i proizvodi od mesa obilježavaju se žigom, na osnovu kojeg se u svakom trenutku može utvrditi porijeklo. Veterinarske oznake stavljaju se i na ambalažu u kojoj se meso pakuje – pojašnjavaju iz Inspektorata.
Kada je riječ o uvozu smrznutog mesa, iz Inspektorata naglašavaju da on nije zabranjen, ali da se jasno propisuje njegova namjena.
– U rješenju o uvozu jasno je navedeno da se smrznuto meso može koristiti isključivo za dalju preradu i izradu proizvoda od mesa. Takvo meso ne smije se prodavati kao svježe nakon odmrzavanja – poručuju iz Inspektorata Republike Srpske.
S druge strane, domaći uzgajivači upozoravaju da dio smrznutog mesa iz uvoza ipak završi u maloprodaji. Navode da se u zemljama Evropske unije meso koje je duže zamrznuto uglavnom koristi za ishranu kućnih ljubimaca, dok se na tržištu BiH, kako tvrde, pojavljuje i meso koje je zamrznuto i do godinu dana.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić ranije je upozorio da se takvo meso, prije nego što dospije u prodaju, često „osvježava“ raznim aditivima i fosfatima, koji mogu imati negativan uticaj na zdravlje ljudi.
– Dugotrajno zamrznuto meso, kada se odmrzne, ima specifičan miris i kvalitet znatno slabiji od svježeg. U zemljama EU takvo meso uglavnom završava kao hrana za kućne ljubimce – rekao je Maljčić.
Prema podacima domaćih proizvođača, Bosna i Hercegovina je prije desetak godina domaćom svinjetinom i junetinom zadovoljavala između 70 i 80 odsto potreba tržišta, dok danas domaća proizvodnja pokriva manje od trećine ukupne potrošnje.
Izvor: Srpska info
