Saveznici u okviru NATO-a postigli su saglasnost o ambicioznim ciljevima jačanja vojnih kapaciteta, najavio je juče generalni sekretar Alijanse Mark Rute, ističući da predstoji novi talas ulaganja kako bi se osigurala sigurnost milijardu građana širom članica. Ova objava dolazi u trenutku sve snažnijih globalnih tenzija i rastuće zabrinutosti zbog vojne nadmoći Rusije.
„Predložiću sveobuhvatan plan ulaganja koji uključuje 5% BDP-a za odbrambene svrhe – od čega 3,5% ide na osnovnu potrošnju, a 1,5% na infrastrukturna i industrijska ulaganja“, kazao je Rute nakon sastanka ministara odbrane članica NATO-a u Briselu.
Iako finansijske odluke još nisu konačne, Rute je naglasio da je već postignut konsenzus oko onoga što je potrebno, što predstavlja prvi korak u realizaciji plana. Konačne smjernice trebalo bi da budu potvrđene na samitu u Hagu krajem mjeseca, a u fokusu će, kako je najavljeno, biti vojna izdvajanja, jačanje vojne industrije i nastavak podrške Ukrajini.
Generalni sekretar NATO-a upozorio je na ozbiljnu neravnotežu u vojnoj proizvodnji između Rusije i Zapada. „Rusija, koja funkcioniše u ratnom režimu, za tri mjeseca proizvede osnovnu municiju koliko NATO – uprkos ekonomiji 25 puta većoj – proizvede za cijelu godinu“, rekao je Rute. Dodao je da, ukoliko se ne reaguje odmah, Savez u narednim godinama može biti ozbiljno ugrožen.
Na pitanje novinara o mogućem protivljenju članica ideji o povećanju budžeta na 5% BDP-a, Rute je odgovorio da postoji „široka podrška“ i „skoro potpun konsenzus“. Nazvao je prijedlog „istorijskim“, sugerišući da bi mogao postati prekretnica u pristupu NATO-a sopstvenoj bezbjednosti.
Podsjetimo, trenutni dogovoreni cilj iz 2014. godine iznosi 2% BDP-a, što je, prema tvrdnjama aktuelnog predsjednika SAD Donalda Trampa, i dalje nedovoljno u odnosu na američki doprinos. Prema podacima NATO-a, trenutno jedino Poljska premašuje granicu od 3,5%, dok SAD izdvajaju oko 3,4% svog BDP-a – što iznosi 967 milijardi dolara.
Velika Britanija je najavila rast svojih vojnih izdvajanja sa sadašnjih 2,33% na 2,5% do 2027. godine, a ambicija je da se taj procenat poveća i na 3%, iako novi premijer Kir Starmer nije želio da navede precizan rok za ispunjenje tog cilja.
U međuvremenu, Bijela kuća je juče saopštila nominaciju za novog vrhovnog komandanta NATO snaga u Evropi (SACEUR), što je dočekano s olakšanjem unutar Saveza. Predsjednik Tramp predložio je general-pukovnika Ratnog vazduhoplovstva SAD Aleksusa Grinkjeviča, koji će, ukoliko dobije potvrdu Senata, preuzeti i funkciju najvišeg američkog komandanta u Evropi.
Ova pozicija tradicionalno pripada američkom oficiru još od osnivanja NATO-a, a imenovanje Grinkjeviča tumači se kao znak kontinuiteta i potvrda američke predanosti Alijansi, usprkos prethodnim spekulacijama o mogućem slabljenju vojnog prisustva SAD u Evropi.
Kako se bliži samit u Hagu, sve oči biće uprte u liderstvo Saveza i konkretnu spremnost država članica da preuzmu veću finansijsku i stratešku odgovornost za bezbjednost kolektivnog Zapada.
