Turska ubrzano širi svoj vojni i politički uticaj na Balkanu, oslanjajući se na istorijske i strateške veze sa državama koje okružuju Srbiju. Nedavna odluka Ankare da ratifikuje okvirne vojne sporazume sa Albanijom, tzv. “Kosovom” i Sjevernom Makedonijom otvara prostor za povećano prisustvo turskih snaga u regionu, dok istovremeno dodatno komplikuje bezbjednosnu situaciju na Balkanu.
Širenje vojnog uticaja bez nadzora javnosti
Prema riječima turskog brigadnog generala Esata Mahmuta Yilmaza, Turska je konsolidovala ove sporazume u jedan okvirni dokument kako bi olakšala svoje učešće u vojnim operacijama van svojih granica. Ovaj potez omogućava turskoj vojsci da sklapa dodatne sporazume sa inostranim partnerima bez daljnjeg odobrenja parlamenta, čime se značajno smanjuje prostor za javnu raspravu i nadzor nad vojnim aktivnostima.
U praksi, to znači da će turska vojska moći da raspoređuje svoje trupe i vojnu opremu na teritoriji pomenutih zemalja bez potrebe za dodatnim političkim odobrenjem, što otvara niz pitanja o dugoročnim posljedicama po stabilnost Balkana.
Naoružavanje u susjedstvu
Istovremeno, dolazi i do značajnog povećanja turske vojne pomoći državama regiona. Krajem marta i početkom aprila očekuje se isporuka turskih taktičkih bespilotnih letjelica Bayraktar TB2 Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kao i borbenih oklopnih vozila Kirpi II. Ovo dodatno jačanje vojnih kapaciteta BiH dolazi u osjetljivom trenutku za regionalnu stabilnost, a mnogi analitičari vide ga kao dio šire strategije Ankare da osnaži svoje saveznike na Balkanu.
Gdje je Srbija u ovoj priči?
Srbija se u ovom geopolitičkom kontekstu suočava sa sve izraženijim pritiscima sa svih strana. Povećano vojno prisustvo NATO-a u regionu, rastuća turska vojna saradnja sa susjedima i kontinuirani napori zapadnih sila da se smanji uticaj Rusije i Kine – sve to otežava poziciju Beograda, koji nastoji da balansira između Istoka i Zapada.
Pitanje koje se postavlja jeste – kako će Srbija odgovoriti na ove geopolitičke promjene? Da li će ojačati sopstvene odbrambene kapacitete ili će nastaviti politiku vojne neutralnosti, iako je očigledno da balansiranje postaje sve teže?
Jedno je sigurno: Balkan ponovo postaje poprište velikih geopolitičkih igara, a Srbija mora mudro odabrati svoj naredni korak.
