LONDON – Međunarodni diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini doživjeli su ozbiljan udarac nakon što su razgovori između američkih, evropskih i ukrajinskih zvaničnika iznenada prekinuti. Ključni sastanak u Londonu, koji je trebalo da okupi ministre vanjskih poslova Ukrajine, Velike Britanije, Francuske i Njemačke, otkazan je u posljednjem trenutku zbog izostanka američkog državnog sekretara Marca Rubija, potvrdili su diplomatski izvori za Reuters.
Rubijevo otkazivanje puta pokrenulo je lančanu reakciju – širi sastanak je suspendovan, a razgovori su svedeni na niži nivo uz ograničeno prisustvo zvaničnika. Prema navodima izvora bliskih pregovorima, Ukrajina je uoči sastanka obavijestila evropske partnere da neće raspravljati o teritorijalnim pitanjima dok se ne uspostavi „potpun i bezuslovan prekid vatre“.
Ta pozicija Kijeva dovela je do neslaganja sa dosadašnjim prijedlozima Sjedinjenih Američkih Država, što je, prema mišljenju diplomata, izazvalo nelagodu u Washingtonu. Pojedini analitičari tumače to kao signal da se američka strana nalazi u procjepu između domaćeg političkog pritiska da postigne mirovni sporazum i stvarnih pozicija svojih saveznika.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak, koji je ipak stigao u London, poručio je da je prioritet Ukrajine – mir. „Radimo na tome da dođemo do potpunog prekida vatre. To je prvi, ali neophodan korak“, izjavio je Jermak. Njegove poruke pratile su izjave drugih ukrajinskih zvaničnika, uključujući potpredsjednicu Vlade Juliju Sviridenko, koja je jasno naglasila da Kijev neće pristati na bilo kakvo priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom.
„Ukrajina je otvorena za pregovore – ali ne i za kapitulaciju“, napisala je Sviridenko na društvenim mrežama, ističući crvene linije koje Kijev ne želi preći, uprkos pritiscima.
S druge strane, evropske sile su sve opreznije prema američkim prijedlozima. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot kazao je kako postoje elementi mirovnog plana koji su za Evropu „nepregovarljivi“. Među njima se posebno ističe ruski zahtjev za ukidanjem sankcija prije završetka mirovnog procesa – nešto na šta Bruxelles odlučno ne pristaje.
Diplomate koje prate proces navode da su u igri i prijedlozi koji bi mogli dodatno komplikovati situaciju. Među njima je ideja o uspostavljanju neutralne zone oko nuklearne elektrane Zaporižja, što je Washington nedavno predložio, kao i potencijalno priznanje ruske kontrole nad Krimom, koje, iako nije eksplicitno, izaziva zabrinutost u Kijevu.
Zvanična Moskva je, očekivano, iskoristila zastoj u Londonu da optuži Zapad za nejedinstvo. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je otkazivanje sastanka još jedan pokazatelj „dubokih razlika među zapadnim saveznicima“. Istakao je da sastanak u Londonu nije održan jer „nije bilo moguće usaglasiti stavove o ključnim pitanjima“.
Ruski mediji, pozivajući se na diplomatske izvore, pišu da EU i dalje kategorički odbija razgovor o ublažavanju sankcija Moskvi, za razliku od SAD-a, koje navodno razmatraju ublažavanje kao dio šireg dogovora.
Međutim, unatoč rastućim tenzijama, neke zapadne prijestonice, poput Londona i Pariza, prema izvještaju Wall Street Journala, razmatraju mogućnost prihvatanja postojeće linije fronta kao privremenog rješenja – bez pravnog priznanja okupiranih teritorija, ali uz snažna sigurnosna jamstva za Ukrajinu.
I dok predsjednik SAD-a Donald Trump najavljuje mogućnost dogovora „ovih dana“, stvarnost na terenu i razlike među saveznicima ukazuju na to da su ozbiljni rezultati još daleko.
Mir u Ukrajini, čini se, ostaje ideja kojoj su svi deklarativno posvećeni – ali ne i saglasni o tome kako do nje doći.
