Eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogla bi izazvati ozbiljne ekonomske posljedice širom svijeta, a analitičari upozoravaju da će najveći udar osjetiti evropske i azijske ekonomije koje u velikoj mjeri zavise od uvoza energije.
Prema procjenama stručnjaka koje prenosi Financial Times, Sjedinjene Američke Države bi mogle biti djelimično zaštićene od najtežih posljedica zahvaljujući snažnom domaćem energetskom sektoru. Ipak, rast cijena energenata pogodiće i američke potrošače, posebno kroz povećanje cijena benzina.
Od početka sukoba cijene energenata već su naglo porasle. Cijena nafte Brent skočila je gotovo 30 odsto, dok su evropske cijene prirodnog gasa porasle za oko dvije trećine. Rast je dodatno podstaknut strahovima od poremećaja u isporukama kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i gasa.
Ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena energije mogao izazvati snažan inflacijski talas, smanjiti kupovnu moć domaćinstava i usporiti ekonomski rast u brojnim državama.
„Sjedinjene Američke Države su donekle zaštićene, ali nisu imune na štetu“, rekao je ekonomista banke ING Džejms Najtli, naglašavajući da SAD neće pretrpjeti prekide u snabdijevanju energentima kakvi bi mogli pogoditi druge regione.
Slično mišljenje dijeli i Dejvid Ajkmen iz britanskog istraživačkog instituta NIESR, koji ističe da će poskupljenje energije pogoditi sve ekonomije, ali nejednako.
„Suština problema je u tome što je ključni faktor proizvodnje postao skuplji, ali će uticaj biti različit od zemlje do zemlje“, rekao je Ajkmen.
Analize pokazuju da su među najranjivijima evropske ekonomije koje snažno zavise od uvoza gasa i nafte, poput Italije, Njemačke i Velike Britanije. Prema procjeni konsultantske kuće Oxford Economics, inflacija bi u Italiji do kraja godine mogla porasti za više od jednog procentnog poena u odnosu na ranije prognoze, dok bi u evrozoni i Velikoj Britaniji mogla porasti za više od pola procentnog poena.
Nasuprot tome, inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama mogla bi porasti za svega oko 0,2 procentna poena, dok bi Kanada bila među najmanje pogođenim ekonomijama.
Veliki rizik postoji i za azijske zemlje koje su veliki uvoznici energenata iz Persijskog zaliva. Kina, Indija i Južna Koreja značajan dio svoje potrošnje nafte i gasa obezbjeđuju upravo iz tog regiona. Kina, na primjer, uvozi između 70 i 75 odsto svoje potrošnje sirove nafte, a veliki dio tog uvoza prolazi kroz Hormuški moreuz.
Ipak, analitičari smatraju da Kina ima određene mehanizme zaštite, uključujući velike strateške zalihe nafte i mogućnost povećanja uvoza iz Rusije.
S druge strane, zemlje izvoznice energije mogle bi čak ostvariti koristi od rasta cijena. Među njima su Norveška i Kanada, koje bi, prema procjenama analitičara Capital Economicsa, mogle zabilježiti pozitivne efekte zbog povećanih prihoda od prodaje energenata.
Energetska revolucija škriljca tokom posljednje dvije decenije pretvorila je Sjedinjene Američke Države u najvećeg svjetskog proizvođača nafte i gasa, što američkim proizvođačima omogućava da profitiraju od rasta cijena energenata.
Ipak, ni američko tržište nije potpuno imuno. Cijena benzina u SAD-u već je porasla na oko 3,32 dolara po galonu, u odnosu na 2,98 dolara sedmicu ranije, što je najviši nivo od 2024. godine.
Ekonomisti upozoravaju da bi dalji rast cijena energije mogao dodatno zakomplikovati rad centralnih banaka širom svijeta. Zbog inflacijskog pritiska mnoge od njih mogle bi odgoditi planirano smanjenje kamatnih stopa ili čak dodatno pooštriti monetarnu politiku.
Ukoliko kriza potraje, pojedini analitičari procjenjuju da bi cijena nafte mogla premašiti istorijske vrhunce iz 2008. i 2022. godine, kada je Brent prelazio 147 dolara po barelu.
Takav scenario mogao bi dodatno opteretiti globalnu ekonomiju i produbiti inflacione pritiske u brojnim državama svijeta.
