SARAJEVO, STRAZBUR – Bosna i Hercegovina nalazi se pred gotovo izvjesnim povratkom na sivu listu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF), što bi moglo imati dugoročne i ozbiljne posljedice po finansijski i ekonomski sistem zemlje.
Prema dostupnim informacijama, gotovo je izvjesno da će BiH biti vraćena na sivu listu FATF-a, tijela Savjeta Evrope koje nadzire primjenu standarda u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Iako odluka još nije formalno donesena, ova tema biće razmatrana na predstojećem plenumu.
Iz FATF-a navode da se procjena BiH vodi kroz Komitet eksperata za evaluaciju mjera za sprečavanje pranja novca (MONEYVAL), koji je posljednju evaluaciju sproveo tokom 2024. godine. U tom izvještaju BiH nije ispunila ključne međunarodne standarde u ovoj oblasti, iako je zabilježen određeni institucionalni i zakonodavni napredak.
MONEYVAL je, uz pozitivne pomake u radu banaka i formalnim procedurama nadzora transakcija, ukazao na ozbiljne sistemske slabosti, posebno u oblasti finansijskih istraga, korištenja finansijske forenzike, pravosudnog postupanja i proaktivnih preventivnih mjera. Kao problem su istaknuti i nedovoljna kontrola nad notarijatima i drugim pravnim subjektima, kao i nedostatak transparentnosti u nevladinom sektoru.
Delegacija Evropske unije već sedmicama upozorava da bi povratak BiH na sivu listu mogao ugroziti čitav niz evropskih pogodnosti, uključujući pristup SEPA sistemu, odnosno jedinstvenom evropskom platnom prometu. Time bi bile otežane i poskupljene finansijske transakcije sa EU, a BiH bi mogla ostati i bez pristupa budućim digitalnim finansijskim rješenjima Unije.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je naredna evaluacija MONEYVAL-a za BiH planirana tek za 2031. godinu, što otvara pitanje kako bi zemlja u međuvremenu mogla biti skinuta sa sive liste.
U EU upozoravaju da bi status sive liste imao ozbiljne ekonomske i finansijske posljedice po institucije, privredu i građane, te pozivaju nadležne institucije u BiH da hitno ubrzaju sprovođenje preporučenih mjera. Kao ključni koraci navode se jačanje kapaciteta za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, efikasniji nadzor nefinansijskog sektora, unapređenje međunarodne saradnje i sprovođenje ciljanih finansijskih sankcija Ujedinjenih nacija.
Evropska unija smatra da je neophodno usvajanje zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, zakona o ciljanim finansijskim sankcijama, kao i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH.
S druge strane, iz institucija BiH tvrde da je ostvaren značajan napredak. Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak naveo je da je uspostavljeno Stalno koordinaciono tijelo za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, usvojen Pravilnik o sprovođenju zakona iz ove oblasti, te da su u toku aktivnosti na konačnom usaglašavanju zakona o primjeni mjera ograničavanja, koje se odnose na sprovođenje rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Uprkos tim tvrdnjama, međunarodni signali ukazuju da BiH ulazi u period ozbiljnih finansijskih i političkih izazova ukoliko ne dođe do brzog i suštinskog ispunjavanja međunarodnih standarda.
