Sloboda kretanja unutar Evropske unije, temeljna vrijednost Šengenskog prostora, ponovo se nalazi na ozbiljnom testu. Najnoviji udarac tom principu došao je iz Poljske, koja je privremeno vratila granične kontrole prema Njemačkoj i Litvaniji, pozivajući se na potrebu borbe protiv ilegalnih migracija.
Odluka Varšave dolazi kao reakcija na poteze Berlina, koji od jeseni 2023. sprovodi strože kontrole prema Poljskoj, a od maja ove godine dodatno je pooštrio režim ulaska migrantima. Premijer Donald Tusk, iako proevropski nastrojen, poručio je da će poljski granični prelazi ubuduće biti tretirani kao „kritična infrastruktura“, te da su službe dobile „jasne naredbe da odlučno reaguju“ na pokušaje izbjegavanja kontrola.
Nakon što su njemačke vlasti vratile trojicu somalskih migranata koji su ušli preko Poljske, javnost u Varšavi burno je reagovala. Iako je Upravni sud u Berlinu donio presudu u korist migranata, deportacija je izvršena po šengenskim pravilima, što je dodatno uzburkalo političke tenzije.
Poljska je tako postala dvanaesta članica Šengena koja je suspendovala pravila o slobodnom kretanju. Njemački kancelar Fridrih Merc podržao je taj potez, naglašavajući da je od početka strožih mjera broj tražilaca azila u Njemačkoj znatno smanjen. Tusk je, sa svoje strane, poručio da više nema prostora za pasivnost: „Nećemo dozvoliti nekontrolisan tranzit migranata. Vrijeme je za odgovorne odluke.“
Uvođenje kontrola izazvalo je burne reakcije i u Njemačkoj. Sindikati, opozicione stranke i privrednici negoduju zbog otežanog prelaska granice, dok je bivša kancelarka Angela Merkel upozorila da je nužno da se migraciona politika rješava „na evropskom nivou“, očigledno ciljajući na Merca s kojim se godinama politički razilazi.
Merc nije ostao dužan, poručivši da njegova vlada pokušava da „riješi probleme koje je stvorila politika otvorenih vrata iz 2015. godine“, referišući se na Merkeličinu odluku da Njemačka primi stotine hiljada izbjeglica.
Član 25. Šengenskog sporazuma omogućava privremeno uvođenje unutrašnjih graničnih kontrola, ali samo u vanrednim okolnostima i na ograničeno vrijeme. Ipak, neke zemlje, poput Danske i Njemačke, praktikuju ovu mjeru već godinama, što dovodi u pitanje samu srž šengenske ideje.
Uz spoljnopolitičke tenzije, poljski premijer se suočava i sa potresima unutar sopstvene vlade. Opozicija tvrdi da je lider parlamenta Šimon Holovnija, lider stranke Poljska 2050, u tajnosti pregovarao s predstavnicima desničarskog PiS-a o rušenju vlade. Iako je Holovnija sve negirao i naveo da su susreti „normalna politička praksa“, sumnje su ostale.
Tusk, svjestan krhke većine u Sejmu, odlučio je da ne dramatizuje situaciju i poručio da „vlada ostaje stabilna“, uprkos političkim igrama u pozadini.
Ukoliko se trenutni trend nastavi, Evropska unija bi mogla ostati bez jednog od svojih najvažnijih stubova – slobode kretanja. Privremene mjere sve više postaju pravilo, a Šengen sve više podsjeća na iluziju iz nekih boljih vremena.
