BANJALUKA, SARAJEVO – Liniji za pomoć novinarima tokom 2025. godine prijavljeno je oko 50 napada i prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci Udruženja „BH novinari“.
Kako navode iz ovog udruženja, novinari su najčešće bili izloženi onlajn prijetnjama, ali su zabilježeni i fizički napadi, govor mržnje, kao i prijetnje smrću. Ukupan broj prijetnji i napada u 2025. godini približno je na nivou iz 2024. godine, ali okolnosti su, prema ocjeni struke, bile teže.
Generalni sekretar Udruženja „BH novinari“ Borka Rudić ističe da je 2025. godina bila posebno zahtjevna zbog sinhronizovanih političkih prijetnji i napada na novinare od strane javnih zvaničnika, ali i zbog pritisaka unutar medijskih redakcija, kao i postupaka koji su vođeni na osnovu krivičnih prijava za klevetu prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske.
Posebno zabrinjavajućim ocijenjeno je javno targetiranje novinara i medija putem društvenih mreža. Rudićeva navodi da političari sve češće društvene mreže koriste kao vid političke reakcije na medijske sadržaje, pri čemu javno prozivaju novinare i redakcije, umjesto da koriste zakonom i profesionalnim standardima predviđene mehanizme.
Kao primjer navodi se slučaj načelnice općine Novo Sarajevo Benjamine Karić, koja je na društvenim mrežama objavila novinarske upite medija „Patria“ i N1 u vezi sa sječom drveća, ocijenivši ih kao politički pritisak. Iz Udruženja „BH novinari“ poručuju da je takvo postupanje oblik zastrašivanja i pokušaj delegitimizacije rada medija, naglašavajući da je postavljanje pitanja u interesu javnosti osnovna uloga novinarstva.
Iz Misije OEBS-a u BiH podsjećaju da su u više navrata pozivali javne zvaničnike da pokažu toleranciju prema kritičkom i odgovornom izvještavanju, ističući da demokratsko upravljanje podrazumijeva transparentnost i pravo medija da izvještavaju o pitanjima od javnog interesa.
Savjetnik za komunikaciju i medijski trener Marija Milić ocjenjuje da je razlog čestih napada na novinare nedostatak političke i medijske pismenosti kod dijela nosilaca javnih funkcija. Prema njenim riječima, traženje ispravke ili korištenje institucionalnih mehanizama zahtijeva znanje, strpljenje i odgovornost, dok su javni napadi često impulsivna reakcija.
Milićeva naglašava da se zrelost za obavljanje javne funkcije ogleda u sposobnosti strateške i odgovorne komunikacije, posebno u kriznim situacijama, gdje se umjesto smirenih i institucionalnih odgovora često poseže za ličnim i emotivnim istupima na račun medija.
