MOSKVA/KIJEV – Četvrta godišnjica početka sukoba u Ukrajini obilježava se danas, dok se borbe na frontu nastavljaju paralelno sa diplomatskim naporima Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Rusija je vojnu operaciju pokrenula 24. februara 2022. godine, navodeći kao razloge položaj ruskog stanovništva u Ukrajini i bezbjednosne pritiske NATO-a. Odnosi Moskve i Kijeva bili su zategnuti i ranije, posebno nakon 2014. godine, smjene ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, pripajanja Krima Rusiji i izbijanja sukoba u Donbasu.
Napad je započeo iz više pravaca — sa sjevera iz Bjelorusije prema Kijevu, sa istoka preko Sumi i Harkova, te sa juga iz pravca Krima. Iako su ruske snage u početku stigle do predgrađa Kijeva, početkom aprila 2022. povukle su se, nakon čega se težište borbi premjestilo na istok i jug zemlje.
Teške borbe vođene su za Mariupolj, koji je pao u maju 2022, dok je Herson zauzet početkom marta iste godine. Tokom narednih godina rat je obilježilo smjenjivanje ofanziva i kontraofanziva, uz značajne teritorijalne promjene.
Rusija je 2022. proglasila aneksiju četiri ukrajinske oblasti, dok je Ukrajina krajem iste godine vratila Herson i dio teritorije na jugu. Ruske snage su 2024. preuzele Avdejevku, dok je Ukrajina iste godine izvela operaciju u ruskoj Kurskoj oblasti. U međuvremenu, NATO se proširio prijemom Finske i Švedske.
Predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je, prema stavu Moskve, odluka o početku operacije donesena nakon, kako navodi, dugotrajnog kršenja sporazuma od strane Kijeva. Predsjednik Rusije Vladimir Putin više puta je isticao i pitanje mogućeg ulaska Ukrajine u NATO kao bezbjednosni faktor.
S druge strane, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je povodom godišnjice da je Ukrajina, uprkos očekivanjima o brzom padu, sačuvala državnost i nastavila otpor, naglašavajući da zemlja istrajava u borbi za svoju nezavisnost.
Od 2025. godine rat sve više karakteriše intenzivna upotreba dronova, preciznih vazdušnih udara i iscrpljujući rovovski sukobi, uz postepeno napredovanje ruskih snaga na pojedinim dijelovima istočnog fronta.
Prema procjenama, više od 70 država pružilo je različite oblike pomoći Ukrajini, dok je oko 50 zemalja isporučilo vojnu opremu i naoružanje. Istovremeno, milioni ljudi su raseljeni unutar zemlje ili su izbjegli u inostranstvo.
Sankcije uvedene Rusiji izazvale su snažne ekonomske posljedice i globalne poremećaje, posebno u energetskom sektoru, dok je ukrajinska energetska infrastruktura pretrpjela velika oštećenja koja otežavaju svakodnevni život civila.
Iako diplomatski kontakti postaju učestaliji, mirovni sporazum i dalje nije postignut. Dosadašnji pregovori donijeli su ograničene rezultate, uključujući razmjenu ratnih zarobljenika, dok se nova runda razgovora očekuje do kraja mjeseca.
Četiri godine od početka sukoba rat u Ukrajini ostaje bez jasnog političkog ishoda, uz nastavak borbi, tehnološku eskalaciju i diplomatsku trku koja i dalje ne daje konačno rješenje.
