BANJALUKA – Iako je Republika Srpska još u julu 2025. godine usvojila Zakon o socijalnoj karti, ovaj sistem ni devet mjeseci kasnije nije zaživio u praksi, pa socijalna karta i dalje ostaje neprimijenjen administrativni alat.
Socijalna karta trebalo bi da omogući centralizovanu obradu podataka o socijalno-ekonomskom statusu građana, uključujući pregled prava iz socijalne zaštite i efekte mjera koje se sprovode. Njena primjena bila bi od posebnog značaja za identifikaciju socijalno ugroženih kategorija, kao što su djeca, starija lica, osobe sa invaliditetom, nezaposleni i samohrani roditelji, te bi doprinijela pravednijoj raspodjeli javnih sredstava.
Međutim, realizacija zakona usporena je, između ostalog, zbog kašnjenja u donošenju podzakonskih akata, uključujući pravilnik o tehničkim uslovima za uspostavljanje i vođenje socijalne karte. Iako je tim zakonom predviđeno da pravilnik bude donesen u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu, taj proces još nije završen.
Sagovornici iz oblasti socijalne politike ističu da je riječ o jednom u nizu zakona koji su usvojeni, ali još čekaju na konkretnu primjenu. Naglašavaju da bi uspostavljanje socijalne karte omogućilo efikasnije usmjeravanje pomoći ka onima kojima je najpotrebnija, ali i spriječilo eventualne zloupotrebe sistema.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite navode da je riječ o složenom projektu koji se realizuje u više faza, uz učešće različitih institucija. Ističu da socijalna karta nije dokument, već administrativni alat koji služi za prikupljanje i obradu podataka potrebnih za donošenje odluka u sistemu socijalne zaštite.
Dodaju da su u toku aktivnosti na razvoju tehničke komponente projekta, nakon čega bi trebalo da uslijedi i njegova puna implementacija. Ipak, do tada, socijalna karta ostaje neiskorišten potencijal u unapređenju socijalne politike u Republici Srpskoj.
