BANJALUKA – Vlada Republike Srpske usvojila je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama, s ciljem unapređenja regulatornog okvira i snažnije zaštite korisnika bankarskih usluga, potvrđeno je iz Ministarstva finansija.
Snježana Rudić, pomoćnik ministra finansija RS, istakla je da su izmjene nužne kako bi domaći propisi ostali u skladu sa standardima Evropske unije, te kako bi se spriječile loše bankarske prakse koje mogu ugroziti prava korisnika.
„U Evropskoj uniji se zakonski propisi iz oblasti bankarstva često mijenjaju, pa je neophodno i naše zakonodavstvo tome prilagoditi. Pored toga, detaljne analize i praksa banaka pokazale su određene propuste, naročito kada je riječ o narušavanju načela jednake vrijednosti davanja. Banke uvode različite naknade koje nemaju stvarno ekonomsko opravdanje“, kazala je Rudićeva.
Jedna od ključnih novina odnosi se na smanjenje minimalne stope adekvatnosti kapitala sa trenutnih 12 na 10 odsto, što je i dalje iznad evropskog prosjeka od osam odsto. Ovo sniženje će, kako je precizirala, stupiti na snagu 31. decembra 2026. godine.
„Agencija za bankarstvo Republike Srpske zadržava pravo da, u skladu sa rizikom, propiše i strožije zahtjeve za pojedine banke“, dodala je ona.
Posebna pažnja posvećena je zabrani uvođenja nameta koji su na štetu klijenata. Novi zakon izričito zabranjuje bankama da korisnicima naplaćuju naknade za opomene u slučaju kašnjenja u plaćanju, kao i za obračun referentnih oznaka poput broja kreditne partije ili poziva na broj.
Takođe, više neće biti dozvoljeno naplaćivanje izvoda o stanju računa ili naknada za podizanje gotovine na bankomatima vlastitih banaka.
Govoreći o promjenjivim kamatnim stopama, Rudićeva je naglasila da je cilj dodatno zaštititi korisnike kredita.
„Banka ne može jednostrano mijenjati kamatnu stopu ukoliko ona prethodno nije ugovorena sa klijentom. U slučaju da dogovora nema, referentnu stopu određuje Agencija za bankarstvo“, objasnila je Rudićeva.
Iz Ministarstva finansija poručuju da će ovaj zakon ojačati povjerenje građana u bankarski sektor i uskladiti regulatorni okvir sa evropskim praksama, pri čemu korisnici usluga dobijaju dodatni nivo pravne zaštite.
