Neizvjesna globalna ekonomska situacija, dodatno podgrijana trgovinskim tenzijama između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, prijeti da se prelije i na Bosnu i Hercegovinu, čije je tržište snažno vezano upravo za evropski ekonomski prostor. Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice novog tarifnog talasa, koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp, mogle biti ozbiljne, naročito za ključne izvozne sektore BiH.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je zemlja u prva tri mjeseca ove godine izvezla robu u Evropsku uniju u vrijednosti od gotovo 3,4 milijarde konvertibilnih maraka, što je rast od 5,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan izvoz BiH u tom periodu iznosio je 4,1 milijardu KM, što znači da više od 80 odsto plasmana robe iz BiH završava upravo na tržištu EU.
– Svaki ozbiljniji potres na relaciji SAD–EU nužno se odražava i na BiH. Naše tržište je neraskidivo povezano s Evropom, i bilo kakva nestabilnost automatski ugrožava naš izvoz, ali i investicione tokove – upozorava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Gavran dodaje da BiH ima i dodatni paradoks – dok je uvozna zavisnost očigledna, izvoz je u velikoj mjeri oslonjen na industrije koje mogu biti direktno pogođene trgovinskim ratovima, kao što je automobilska industrija.
– Proizvodnja auto-dijelova u BiH već je integrisana u globalne lance snabdijevanja. Svaka restrikcija na tom nivou znači lančanu reakciju. Ako padne narudžbina iz Njemačke, fabrike u BiH ostaju bez posla – objašnjava Gavran.
Posebno ranjiva tačka mogla bi biti upravo automobilska industrija. BiH je već decenijama važan dobavljač dijelova za velike brendove poput Volkswagena, BMW-a i Mercedesa. S druge strane, uvoznici vozila u BiH s razlogom strahuju.
Miro Sesar, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima Privredne komore FBiH, ističe da bi poremećaji na globalnom tržištu automobila mogli izazvati ozbiljne posljedice i za domaće tržište.
– BiH uvozi gotovo sve modele automobila koje građani voze. Svako povećanje carina automatski znači rast cijena. U ekstremnim scenarijima, to može dovesti i do nestašice pojedinih marki i modela – upozorava Sesar.
On dodaje da su i domaći proizvođači dijelova na meti udara, posebno ako budu pogođeni međunarodni ugovori ili ako se zbog trgovinskog rata prekinu pojedini lanci snabdijevanja.
U međuvremenu, Evropska unija pokušava da spriječi dalju eskalaciju. Maroš Šefčovič, evropski komesar za trgovinu, izjavio je da je EU spremna da poveća kupovinu američkih proizvoda za 50 milijardi dolara, ali samo pod uslovom da Washington odustane od najavljenih carina na evropsku robu.
– Sada postoji nešto više međusobnog razumijevanja. Američkoj strani je predočeno da se trgovinski deficit ne može mjeriti samo robom, već i uslugama koje SAD izvoze u EU – rekao je Šefčovič za “Financial Times”.
On je dodao da bi dodatni uvoz američkog gasa i poljoprivrednih proizvoda mogao pomoći u balansiranju trgovinskih odnosa, ali i naglasio da će dogovor biti teško postići, s obzirom na različite interese država članica i zahtjeve Evropskog parlamenta.
U ovom trenutku, ostaje neizvjesno kako će se trgovinski sukob između dva ekonomska giganta dalje razvijati. No, za BiH, čija je ekonomija osjetljivo naslonjena na evropske tokove, jasno je da i najmanji potres može imati dalekosežne posljedice.
