Na podnožju Sinaja, gdje je prema predanju Bog dao Mojsiju Deset zapovijesti, odvija se tiha, ali značajna diplomatska borba. Grčka pokušava da zaštiti drevni manastir Svete Katarine od egipatskog projekta “Velika transformacija Sinaja”, koji predviđa masovnu izgradnju infrastrukture, luksuznih hotela i turističkih objekata u njegovoj neposrednoj blizini.
Manastir, osnovan u 6. vijeku, jedan je od najstarijih i najvažnijih pravoslavnih svetilišta na svijetu, sa neprocjenjivom zbirkom rukopisa i ikona. Iako se nalazi pod UNESCO zaštitom, formalno nema vlasništvo nad zemljom na kojoj se nalazi, što egipatskim vlastima omogućava da planiraju razvoj bez konsultacija sa manastirskim bratstvom.
Atina je, u saradnji sa Vaseljenskom patrijaršijom i Sinajskom arhiepiskopijom, uputila više protesta Kairu, zahtijevajući da se radovi zaustave dok se ne obave međunarodne konsultacije. Grčki ambasador u Egiptu predao je zvaničan zahtjev tamošnjem Ministarstvu turizma, a u javnosti je objavljeno i pismo u kojem se upozorava da bi Sinaj mogao biti “pretvoren u Diznilend”.
Egipat, s druge strane, insistira da manastir ostaje netaknut i da se radovi odvijaju u široj okolini, uz poštovanje vjerskog karaktera mjesta. Kako navode, cilj je poboljšanje pristupa hodočasnicima i turistima, ali grčki eksperti upozoravaju da bi nova infrastruktura mogla trajno narušiti duhovni ambijent i tišinu pustinje koju čuva manastirska tradicija.
U središtu je pitanje: da li je moguće razvijati turizam bez gubitka svetosti mjesta koje je vjekovima bilo utočište molitve, tišine i pustinjske pobožnosti? Grčka poručuje – svetilište nije atrakcija. Egipat odgovara – razvoj ne znači uništenje. Rješenje se još ne nazire.
