BANJALUKA – Ukoliko dođe do jačeg vojnog sukoba između Izraela i Irana, a posebno u slučaju da Iran blokira Ormuski moreuz, cijene sirove nafte na svjetskim tržištima mogle bi porasti i do 120 dolara za barel, što je gotovo 60 odsto više u odnosu na sadašnje vrijednosti. Ovo upozorenje stiže od brojnih ekonomskih analitičara i eksperata berzanskih tržišta, koji ističu da bi zatvaranje ovog strateškog morskog prolaza izazvalo globalne potrese u snabdijevanju energijom.
Iranski zvaničnici već otvoreno prijete mogućnošću zatvaranja Ormuskog moreuza – jedne od najvažnijih transportnih ruta za izvoz nafte i gasa iz Persijskog zaliva. Član Odbora za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku iranskog parlamenta Ismail Kusari, kao i ministar spoljnih poslova Fuad Husejnje, naglasili su da bi ovakva mjera mogla dovesti do rasta cijena nafte čak i do 300 dolara po barelu, što bi predstavljalo čak četvorostruko povećanje u odnosu na trenutne tržišne cijene.
Vladimir Grujić, diplomirani inženjer mašinstva sa iskustvom u automobilskoj i naftnoj industriji, objašnjava da bi najveći problem nastojanje Izraela da izvrši snažnije i razornije napade na iranske rafinerije i naftna postrojenja. To bi posebno pogodovalo Kini, kao najvećem potrošaču nafte i jednom od najvećih kupaca iranske nafte, koja bi morala tražiti alternativne izvore snabdijevanja. To bi lančano dovelo do rasta cijena na svjetskim berzama.
– Do sada smo vidjeli porast cijena od oko deset odsto, ali u slučaju da se tenzije dodatno pooštre i ako dođe do blokade Ormuskog moreuza, možemo očekivati daleko drastičnije poskupljenje – kaže Grujić. On dodaje da će ovakva situacija ozbiljno ugroziti globalnu trgovinu energentima i izazvati nestašice na tržištu.
Ormuski moreuz je kritična tačka na mapi svjetske energetske industrije – kroz njega prolazi oko dvije trećine ukupnog svjetskog izvoza nafte, odnosno oko 20 miliona barela dnevno. Ovaj prolaz povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Indijskim okeanom i predstavlja jednu od najvažnijih pomorskih ruta za energetske zalihe.
Grujić ističe da trenutno ne treba očekivati veće skokove cijena na domaćem tržištu, jer rafinerije posjeduju zalihe koje mogu ublažiti eventualne šokove. Međutim, ukoliko Iran zaista zatvori Ormuski moreuz, to bi moglo dovesti do dramatičnih poskupljenja goriva i ostalih energenata širom svijeta.
– Američke i kineske vlasti će vjerovatno nastojati da spriječe ovu scenu, jer bi to bilo katastrofalno za globalnu ekonomiju. Ipak, ako se veliki skok cijena desi, on će vjerovatno biti kratkog trajanja jer će najveći svjetski igrači naći način da stabilizuju tržište – zaključuje Grujić.
Pored nafte, velike poremećaje pretrpjelo bi i tržište prirodnog tečnog gasa (LNG), jer se veći dio izvoza iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata takođe oslanja na transport kroz Ormuski moreuz. Evropske zemlje, koje iz ovih država uvoze oko 20 odsto svog gasa, bile bi među najpogođenijim u slučaju blokade.
Istorijski gledano, Ormuski moreuz je bio fokus međunarodnih tenzija, uključujući i rat 1973. godine kada je Iran privremeno obustavio izvoz nafte prema SAD i Evropi kao odgovor na podršku Izraelu. Ovaj prolaz i danas ostaje potencijalna žarišna tačka novih globalnih energetskih kriza.
