Dok Centralna izborna komisija BiH (CIK) zvanično stoji iza odluke da se prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održe 23. novembra, Republička izborna komisija (RIK) poručuje da izbora – neće biti. Time se otvara novo poglavlje pravne i političke konfuzije u zemlji u kojoj je institucionalna podjela vlasti sve zamršenija.
Prema važećem Izbornom zakonu BiH, isključivo CIK ima ovlašćenje da donosi odluke o raspisivanju izbora, bilo da su u pitanju redovni, prijevremeni ili odgođeni izborni ciklusi. Ova nadležnost, kako tvrdi Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši član CIK-a, ne može se prenijeti ni na jedan drugi organ, bez formalne odluke te institucije.
– Entiteti mogu imati svoje izborne zakone, ali oni moraju biti potpuno usklađeni sa Izbornim zakonom BiH. Samo CIK može da raspisuje izbore. Sve ostalo je van zakonskih okvira – poručio je Šehić za Srpskainfo.
Odluka RIK-a da se prijevremeni izbori neće održati, kako tvrdi Šehić, ne proizvodi pravno dejstvo i predstavlja uzurpiranje ovlašćenja. Dodaje i da se postavlja pitanje kredibiliteta institucije koja odbija da poštuje zakon, a istovremeno pretenduje da sprovodi izborni proces.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da članovima RIK-a mandat ističe još od jula prošle godine, a da su još u aprilu svi podnijeli ostavke. Ipak, oni su i dalje na svojim pozicijama, uprkos isteku zakonskih rokova. Konkurs za izbor novih članova, koji je bio objavljen u junu ove godine na sajtu Narodne skupštine RS, poništen je odlukom Ustavnog suda BiH, a zatim i formalno od strane skupštinske Komisije za izbor i imenovanje, čime je presuda suda – makar proceduralno – ispoštovana.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje kako se zakon Ustavnog suda BiH može primjenjivati u Republici Srpskoj, kada je u ovom entitetu na snazi Zakon o neprimjenjivanju odluka tog suda.
U takvom ambijentu, gdje se pravni sistem prepliće s političkom voljom, građani Republike Srpske ne znaju kome da vjeruju – instituciji koja raspisuje izbore, ili komisiji koja tvrdi da ih neće biti.
Sve oči sada su uprte u potencijalnu reakciju visokog predstavnika, koji ima ovlašćenja da interveniše u slučaju ozbiljnog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da li će i kako reagovati, ostaje da se vidi.
Do tada, izbori zakazani za 23. novembar formalno su na snazi. Ali da li će se zaista i održati – zavisi od toga ko u BiH u ovom trenutku zaista drži izborni ključ u rukama.
