U posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini zabilježen je veći broj policijskih akcija usmjerenih na borbu protiv korupcije u javnom sektoru, u kojima su hapšeni državni službenici, inspektori i carinski radnici. Iako takvi slučajevi često izazivaju veliku pažnju javnosti, stručnjaci upozoravaju da ostaje otvoreno pitanje da li sama hapšenja predstavljaju stvarni napredak u suzbijanju korupcije.
Najnoviji slučaj zabilježen je u operativnoj akciji „Kanon“, koju su policijski službenici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) realizovali na području Kaknja. Tom prilikom uhapšen je službenik Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, osumnjičen za krivično djelo primanje dara i drugih oblika koristi.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje saopšteno je da ta institucija aktivno sarađuje sa istražnim organima i pruža punu podršku policijskim agencijama u rasvjetljavanju eventualnih nezakonitosti.
„Uprava za indirektno oporezivanje opredijeljena je za zakonito postupanje svakog službenika i uvijek će biti otvorena za saradnju sa policijskim i pravosudnim organima u procesuiranju pojedinaca za koje se utvrdi da su postupali suprotno zakonskim propisima“, naveli su iz UIO BiH.
Slične akcije sprovođene su i ranije. U februaru su u okviru akcije „Ada“ uhapšene republičke tržišne inspektorke Sanja Maksimović i Gordana Vučić, osumnjičene da su od vlasnice jedne trgovine tražile 1.000 maraka mita kako bi izrekle minimalnu novčanu kaznu umjesto znatno veće sankcije predviđene zakonom. Okružni sud u Banjaluci odredio im je jednomjesečni pritvor.
U istoj akciji uhapšen je i republički inspektor za hranu Vladan Marjanović, koji se takođe sumnjiči za primanje mita. Svi osumnjičeni su nakon hapšenja suspendovani sa radnih mjesta.
Još ranije, u oktobru prošle godine, u akciji „Border“ SIPA je uhapsila četiri službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji su radili na graničnim prelazima Gradiška, Kozarska Dubica, Gradina i Brod. Prema navodima Tužilaštva BiH, sumnja se da su prilikom kontrole robe i putnika počinili koruptivna krivična djela.
Iako ovakve akcije mogu djelovati kao odlučan odgovor institucija na problem korupcije, stručnjaci upozoravaju da ključni izazov ostaje adekvatno procesuiranje i sudski epilog ovakvih slučajeva.
Viši istraživač i saradnik za pravne poslove u organizaciji Transparensi Internešnel BiH Damjan Ožegović ističe da se korupcijske afere u javnom sektoru ponavljaju jer u Bosni i Hercegovini ne postoji razvijena kultura kažnjavanja.
„Nemamo adekvatno procesuiranje. Smisao krivičnog gonjenja je, između ostalog, da se potencijalnim počiniocima pokaže da će nezakonite radnje biti sankcionisane. Međutim, takvo procesuiranje često izostaje, naročito kada je riječ o visokorangiranim funkcionerima“, rekao je Ožegović.
On dodaje da institucije u BiH još nisu dovoljno otporne na korupciju, a da ni pravosudni sistem nema dovoljno kapaciteta da se efikasno suoči sa ovim problemom.
Ožegović podsjeća i da hapšenja sama po sebi ne znače da će slučajevi dobiti sudski epilog, jer se krivična odgovornost utvrđuje tek u sudskom postupku.
„Hapšenja koja provodi SIPA ne moraju nužno završiti osuđujućim presudama. Niko nije kriv dok se ne dokaže suprotno“, naglašava on.
Prema njegovim riječima, dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su pojedini radnici unutar institucija već ukazivali na moguće nepravilnosti, navodeći da je sindikat UIO BiH nedavno dostavio obiman izvještaj o problemima unutar te institucije Komisiji za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH.
Zbog svega toga, stručnjaci smatraju da borba protiv korupcije u BiH zahtijeva sistemske promjene, jačanje institucija i dosljedno procesuiranje svih slučajeva, bez obzira na funkciju ili položaj osumnjičenih.
