Apelaciono vijeće Suda BiH pravosnažno je oslobodilo Ramiza Durakovića, nekadašnjeg komandanta 43. brigade Armije RBiH, optužbi za ratni zločin nad srpskim civilima na području Čajniča.
Obrazlažući presudu, predsjedavajuća Apelacionog vijeća Amela Husić navela je da nije sporno da su zločini počinjeni, niti da je Duraković rukovodio akcijom, ali da nije dokazano da je bio upoznat sa ubistvom i paljenjem kuća.
Oštećeni Miloš Pijević, čija je kuća zapaljena, upućen je na parnični postupak radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva.
Sud BiH je u prvostepenom postupku osudio Durakovića na tri i po godine zatvora za ratni zločin nad srpskim civilima na području Čajniča 1993. godine. Prvostepena presuda odnosila se na ubistvo Darinke Pijević i paljenje kuća Rajka i Miloša Pijevića.
Oslobađajuća presuda izazvala je oštre reakcije u Republici Srpskoj. Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić ocijenio je da je riječ o sramnoj presudi i da ovakva praksa Suda BiH dodatno ponižava srpske žrtve.
Kojić je rekao da je, prema njegovom mišljenju, oslobađanje Durakovića „van domena prava“, te da Sud BiH na ovaj način zatvara mogućnost za ponovno procesuiranje odgovornih za zločine nad Srbima.
„Zamislite tog sudiju koji obrazlaže da je nesporno da su se zločini desili, da je optuženi rukovodio akcijom u kojoj su ti zločini počinjeni, ali da ne postoji dovoljno argumentacije da je on imao saznanja“, rekao je Kojić.
On smatra da se Sud BiH od svog osnivanja stavio u poziciju da, odlučujući po svojim optužnicama, pravosnažno oslobađa one koji su optuženi za zločine nad Srbima, čime se, kako tvrdi, onemogućava ponovno procesuiranje pred tim ili bilo kojim drugim sudom.
„Radi se o nevjerovatnoj vanpravnoj praksi koju provodi Sud BiH i ponovnom teroru nad žrtvama i oštećenima“, poručio je Kojić.
Prema njegovim riječima, ova presuda je još jedan primjer odnosa pravosuđa BiH prema predmetima ratnih zločina u kojima su žrtve Srbi.
Odluka Apelacionog vijeća ponovo je otvorila pitanje povjerenja u rad Suda BiH, posebno među porodicama srpskih žrtava, koje godinama ukazuju na nezadovoljstvo načinom na koji se procesuiraju zločini počinjeni nad Srbima tokom rata.
