Novi američki napadi na Iran i iranski odgovor napadom na američku bazu dodatno su zaoštrili krizu na Bliskom istoku i otvorili pitanje kakve bi posljedice nastavak sukoba mogao imati po svjetsku ekonomiju, tržište energenata i cijene osnovnih životnih namirnica.
Američka vojska izvela je nove napade na iranske ciljeve, za koje američki zvaničnici tvrde da su predstavljali prijetnju američkim snagama i komercijalnom pomorskom saobraćaju u Hormuškom moreuzu. Iran je ubrzo odgovorio napadom na američku vazdušnu bazu, dok su istovremeno zabilježene nove tenzije u Kuvajtu, Libanu i drugim dijelovima regiona.
Najveći ekonomski rizik trenutno predstavlja Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte i tečnog prirodnog gasa. Ukoliko blokada ili ograničenja plovidbe potraju, posljedice bi se veoma brzo mogle osjetiti na globalnom tržištu energenata.
Cijena nafte već je porasla zbog obnovljenih sukoba i neizvjesnosti na Bliskom istoku. Brent nafta ponovo je prešla 95 dolara po barelu, dok je američka nafta dostigla više od 91 dolar. Tržišta posebno strahuju da bi se, u slučaju širenja sukoba ili duže blokade Hormuškog moreuza, cijene mogle dodatno približiti ili preći psihološku granicu od 100 dolara po barelu.
Takav razvoj događaja imao bi direktan uticaj na cijene goriva širom svijeta. Skuplja nafta gotovo uvijek znači skuplji benzin, dizel i aviogorivo, a zatim i rast troškova transporta, proizvodnje i distribucije. To se posebno brzo prenosi na cijene hrane, jer poljoprivreda i prehrambena industrija zavise od goriva, đubriva, prevoza i logistike.
Evropska unija već upozorava da bi tržište aviogoriva moglo postati sve napetije ukoliko poremećaji u Hormuškom moreuzu potraju narednih sedmica. Iako za sada nema većih fizičkih problema u snabdijevanju potrošača, duži prekid ili ograničen protok tankera mogao bi izazvati ozbiljan pritisak na rafinerije, avio-kompanije i međunarodni transport.
Nastavak sukoba mogao bi se negativno odraziti i na berze. Azijska tržišta već su reagovala padom dionica, dok su cijene nafte porasle. Investitori u ovakvim situacijama obično povlače novac iz rizičnijih ulaganja i traže sigurnija sredstva, što može izazvati nestabilnost na finansijskim tržištima, pad vrijednosti akcija i usporavanje investicija.
Za Evropu bi nova energetska kriza došla u veoma osjetljivom trenutku. Privreda se već suočava sa visokim troškovima života, sporijim rastom i pritiskom inflacije. Novi rast cijena nafte dodatno bi otežao pokušaje centralnih banaka da stabilizuju inflaciju i mogao bi produžiti period visokih cijena.
Posebno bi bile pogođene zemlje koje u velikoj mjeri zavise od uvoza energenata, među kojima je i BiH. Rast cijena nafte na svjetskom tržištu u domaćim uslovima najprije bi se osjetio kroz skuplje gorivo, a zatim kroz poskupljenje prevoza, hrane, građevinskog materijala i usluga.
Za građane BiH to bi značilo novi pritisak na kućne budžete. Budući da veliki dio stanovništva znatan dio prihoda troši na hranu, gorivo i osnovne potrebe, svako novo poskupljenje imalo bi snažan uticaj na životni standard.
Ukoliko se kriza smiri i plovidba Hormuškim moreuzom normalizuje, rast cijena mogao bi ostati ograničen. Međutim, ako se napadi nastave, a blokada ili ograničenja pomorskog saobraćaja potraju, svijet bi se mogao suočiti sa novim talasom inflacije, rastom cijena goriva i dodatnim usporavanjem globalne ekonomije.
Zbog toga trenutna kriza više nije samo bezbjednosno pitanje Bliskog istoka, već i jedan od ključnih ekonomskih rizika za svjetsko tržište. Nastavak sukoba mogao bi pokazati koliko su globalna privreda, cijene goriva i svakodnevni život građana i dalje zavisni od stabilnosti nekoliko strateških tačaka u svijetu.
