Evropa se suočava sa novim talasom poskupljenja goriva, a pojedine države već posežu za strateškim rezervama kako bi ublažile pritisak na tržište i spriječile dodatne poremećaje u snabdijevanju.
Cijene dizela na pumpama širom Evrope već su u osjetnom porastu. Prema navodima iz dostavljenih informacija, u Njemačkoj je cijena dostigla oko 2,3 evra po litru, dok vozači u Velikoj Britaniji za litar izdvajaju i više od 2,5 evra, što je trenutno među najvišim cijenama u Evropi.
Poskupljenja se očekuju i u regionu. U Hrvatskoj bi, prema procjenama, cijena dizela mogla biti viša za 13 centi po litru, dok bi benzin mogao poskupjeti za dodatna četiri centa.
Kako bi ublažila udar na tržište, hrvatska Vlada odlučila je da pusti 35.000 tona dizela iz obaveznih rezervi. Ovaj potez dio je šireg evropskog odgovora na rast cijena energenata i pokušaja stabilizacije tržišta u koordinaciji sa Međunarodnom agencijom za energiju.
Uprkos tome, iz nadležnih institucija poručuju da nema razloga za paniku i da je snabdijevanje i dalje stabilno.
Istovremeno, situacija na svjetskom tržištu dodatno se komplikuje. Cijene dizela na berzama dostigle su najviši nivo od 2022. godine, dok su terminski ugovori u Londonu, prema navodima iz dostavljenog teksta, porasli za gotovo 10 odsto.
Glavni uzrok novih poremećaja je prekid prometa kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih ruta na svijetu. Zbog toga su isporuke nafte i naftnih derivata ozbiljno otežane, dok pojedine rafinerije smanjuju proizvodnju usljed manjka sirove nafte.
Trgovci energentima već tragaju za alternativnim pravcima snabdijevanja, ali takva rješenja podrazumijevaju više troškove i duže rokove isporuke, što dodatno utiče na cijene.
Na moguće dalje pogoršanje situacije upozoravaju i iz Evropske unije. Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen poručio je da bi kriza mogla da traje duže nego što se trenutno očekuje, te da nisu isključene ni dodatne mjere, uključujući racionalnije korištenje goriva i dodatno aktiviranje rezervi.
– Ovo će biti dugotrajna kriza. Cijene energije biće visoke još dugo, a u narednim sedmicama situacija može biti i gora za neke proizvode – naveo je Jorgensen.
Kada je riječ o regionu, iz kompanije INA poručuju da rafinerija u Rijeci radi punim kapacitetom i da za sada nema problema u snabdijevanju. Navodi se da je tokom prošle godine prerađeno 3,7 miliona tona goriva, uz rast proizvodnje benzina i dizela.
Iz te kompanije ističu i da se domaća nafta prerađuje u Hrvatskoj, dok proizvodnja na domaćim poljima ostaje stabilna, uz blagi rast na početku ove godine.
Sve ukazuje na to da bi cijene goriva mogle nastaviti da rastu i u narednom periodu. Iako za sada nema nestašica, pritisak na tržište je sve izraženiji, a evropske zemlje pokušavaju da posljedice ublaže kombinacijom rezervi i regulatornih mjera.
Za građane to, u praksi, znači jedno – skuplje gorivo i dodatni udar na kućni budžet u sedmicama koje dolaze.
