Građani Bosne i Hercegovine trenutno su zaduženi kod banaka u iznosu od čak 12,9 milijardi konvertibilnih maraka, pokazuju najnoviji podaci Centralne banke BiH za januar 2025. godine. Brojke jasno govore: kredit više nije izuzetak, već pravilo svakodnevnog preživljavanja.
U odnosu na januar prethodne godine, zabilježen je rast zaduženja stanovništva za čak 1,11 milijardi KM, odnosno 9,4 odsto. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara iznosili su 25,76 milijardi KM, a gotovo polovina tog iznosa otpada na stanovništvo.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Predrag Mlinarević, za Nezavisne novine ističe da se korijen ovakve slike nalazi u neskladu između realnih prihoda građana i rastućih životnih troškova.
– Raskorak između potrošačke korpe i prosječnog dohotka tjera ljude da posežu za kreditima. Povećanje plata automatski znači i veću kreditnu sposobnost, što vodi ka novim zaduženjima. Banke u takvoj situaciji rado odobravaju kredite zaposlenima u javnom sektoru, jer imaju siguran izvor prihoda, a sve češće i hipoteke za kupovinu nekretnina. Zbog toga je i procenat nenaplativih kredita u ovom sektoru nizak – navodi Mlinarević.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da je na mjesečnom nivou u januaru došlo do blagog smanjenja ukupnog kreditnog duga za 64,6 miliona KM (0,3%), pri čemu su smanjena zaduženja kod privatnih firmi, javnih preduzeća i vladinih institucija. Nasuprot tome, kreditni rast je registrovan upravo kod građana – za dodatnih 41 milion KM.
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika, ukazuje na zabrinjavajući trend: rast cijena bez pratećeg rasta plata gura građane u sve veća zaduženja.
– Kreditna zaduženja postala su jedno od rijetkih rješenja u borbi sa svakodnevnim troškovima. Posebno zabrinjava rast cijena nekretnina, što dovodi do sve viših stambenih kredita, čak i za stanove minimalne kvadrature. Uz to, građani sve češće posežu i za kratkoročnim, nenamjenskim kreditima, kako bi pokrili osnovne potrebe – objašnjava Arnautović.
Dodaje i da je sve više građana koji, kako kaže, „žive od plate do plate uz pomoć kreditnih kartica“, što dodatno produbljuje njihov finansijski jaz.
– Kamate i bankarski troškovi često premašuju 10% mjesečnih prihoda, a to je cifra koju malo ko realno sagleda prije potpisivanja ugovora. Kredit postaje omča oko vrata koja se sve teže skida, i iz godine u godinu situacija je sve gora – zaključuje Arnautović.
U svjetlu ovih podataka, jasno je da finansijska stabilnost građana BiH postaje ozbiljan društveni izazov. Kredit je mnogima jedini način da zadrže privid normalnog života, dok se izlaz iz tog začaranog kruga čini sve daljim.
