Dok se širom Evrope održavaju masovni protesti zbog nezadovoljstva ekonomskim i društvenim prilikama, Hrvatska se suočava sa drugačijim, ali potencijalno dugoročno opasnijim problemom – političkom apatijom i sve izraženijim nepovjerenjem građana u mogućnost promjena.
Na to je u razgovoru za „Novi list“ upozorio Ivan Cerovac, profesor Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji predaje i na Univerzitetu u Ljubljani. Prema njegovoj ocjeni, odsustvo velikih uličnih nemira ne znači da je hrvatsko društvo zadovoljno političkim i ekonomskim prilikama.
Mladi gube vjeru u bolju budućnost
Govoreći o protestima koji su zahvatili Francusku, Italiju, Španiju, Portugal i druge evropske zemlje, Cerovac ističe da nezadovoljstvo mladih više nije povezano isključivo sa siromaštvom i socijalnim razlikama, već sa osjećajem da im budućnost postaje sve neizvjesnija.
Generacije koje su odrastale uz obećanja da će obrazovanjem i radom ostvariti bolji život od svojih roditelja danas se suočavaju sa visokim troškovima stanovanja, nesigurnim ekonomskim prilikama i ograničenim mogućnostima osamostaljivanja.
Slični problemi prisutni su i u Hrvatskoj. Cerovac se poziva na izvještaj OECD-a iz 2026. godine, prema kojem Hrvatska prednjači po udjelu mladih koji do 30. godine života još žive sa roditeljima.
Pored stambene nesigurnosti, među najvećim problemima navodi rast cijena, korupciju, nepotizam, opterećenost zdravstvenog i penzijskog sistema, kao i nedostatke u obrazovanju.
Politička apatija opasnija od protesta?
Za razliku od pojedinih evropskih država, u Hrvatskoj se nezadovoljstvo uglavnom izražava kroz izbore, građanski aktivizam i mirne proteste.
Iako izostanak nasilja predstavlja pozitivnu okolnost, Cerovac upozorava da se iza prividnog društvenog mira može razvijati duboko nepovjerenje prema političkim institucijama.
Posebno zabrinjava mogućnost da građani postepeno prihvate uvjerenje da njihov politički angažman ne može donijeti stvarne promjene.
Profesor smatra da odgovornost za takvo stanje snose i vlast i opozicija. Dok vlast raspolaže institucijama i mogućnostima za rješavanje nagomilanih problema, opozicija bi trebalo da ponudi uvjerljive političke alternative.
Cerovac upozorava i na pojave ekstremizma u hrvatskom društvu, navodeći da se na pojedinim javnim okupljanjima, umjesto zahtjeva za boljim obrazovanjem i zdravstvom, mogu čuti veličanje Hitlera i uzvici povezani sa Aušvicom.
Kriza povjerenja u demokratske institucije
Prema njegovoj ocjeni, evropska društva plaćaju cijenu dugogodišnjeg raskoraka između obećanog ekonomskog napretka i stvarnih životnih mogućnosti građana.
Iako su evropske integracije i privredni razvoj donijeli određene koristi, one nisu ravnomjerno raspoređene, što podstiče nezadovoljstvo i nepovjerenje prema tradicionalnim političkim strankama.
Cerovac smatra da demokratiju ne ugrožavaju nužno glasni protesti i političko nezadovoljstvo, već postepeno odustajanje građana od uvjerenja da kroz institucije mogu uticati na društvene promjene.
Upravo u tome vidi najveću dugoročnu opasnost za Hrvatsku – društvo u kojem se politička pasivnost normalizuje, a građani sve manje vjeruju da njihov glas može nešto promijeniti.
Pročitajte i:
- Sukobi u Briselu, policija koristila vodene topove
- Francuska gori: Nasilje ljevice i propast migracione politike
Izvor: Novi list, Nezavisne novine
