Nakon serije dramatičnih racija u ugostiteljskim objektima u Banjaluci, koje su obilježile proteklu sedmicu, javnost u Republici Srpskoj našla se pred važnim pitanjem: kako se ponašati tokom racije?
Snimci koji su preplavili društvene mreže prikazuju upade u lokale bez najave, korišćenje palica, elektrošokera, lomljenje nadzornih kamera i naredbe bez prethodnog identifikovanja. Među svjedocima nasilnih scena bilo je i djece, a čitava situacija izazvala je opravdanu zabrinutost među građanima i pravnicima.
Prava na papiru, nepoznanica u praksi
Advokat Aleksandar Jokić objašnjava da postoji dubok jaz između zakonskih odredbi i načina na koji se one primjenjuju u realnosti. „Formalno, građanin ima pravo da zatraži identifikaciju službenog lica, da postavi pitanje ko je i zbog čega je tu. Ali u stvarnosti, kad ispred vas stoji desetak maskiranih ljudi s dugim cijevima, to pravo postaje gotovo neupotrebljivo“, ističe Jokić.
On savjetuje da se u ovakvim situacijama građani ponašaju smireno, ne pružaju otpor i poštuju svaku naredbu koju dobiju, jer je, kako kaže, „sve drugo rizično i može dovesti do lišenja slobode“. Ipak, dodaje da policijski službenici imaju zakonsku obavezu da se identifikuju – osim u izuzetnim situacijama kada bi to moglo ugroziti operaciju ili njihovu bezbjednost.
Presedan na sudu
Značajan presedan u vezi s banjalučkim racijama dogodio se nedavno u Osnovnom sudu, koji je oslobodio advokaticu Jovanu Kisin Zagajac optužbi za narušavanje javnog reda i mira. Sud je u presudi jasno ukazao da policijska naredba “prestanite pričati” ne može biti zakonita ako se ne zna koja tačno službena radnja je sprovođena i zašto je zahtijevana takva tišina.
U obrazloženju se navodi da „nije navedeno kako je okrivljena ometala ili sprečavala djelovanje službenika“ i da „nema zakonskog osnova za sankcionisanje samog čina govora, ukoliko on ne sadrži uvredu ili poziv na nasilje“. Presuda je izazvala lavinu komentara i otvorila pitanje – koliko su dosadašnje racije bile u skladu sa zakonom?
Zakonska ovlaštenja policije
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske navode da policijski službenici imaju pravo da, prilikom racija, privremeno ograniče slobodu kretanja, legitimišu lica, izriču naredbe, ali i da djeluju bez identifikacije ukoliko postoji bezbjednosni rizik.
Policajac, prema zakonu, mora da pokaže legitimaciju, osim ako to ne bi ugrozilo njega ili operaciju – tada je dužan da se najavi riječju: „POLICIJA!“
Građani, sa svoje strane, imaju pravo da traže objašnjenje i identifikaciju – ali u uslovima kada to ne ugrožava njihovu sigurnost. „Ako dobijete naredbu da stanete, to morate učiniti. Ako vam traže dokumenta – morate ih dati. Ali sve mimo toga, naročito ako uključuje nasilje bez osnova, podliježe sudskoj provjeri“, kaže advokat Jokić.
Šta dalje?
Racije u Banjaluci ponovo su otvorile pitanje kontrole policijskih ovlaštenja i prava građana u kriznim situacijama. U demokratskom društvu, zakon mora biti iznad svega, pa i iznad maski i palica. Da bi vladala pravna sigurnost, građanin mora znati da može da zatraži i dobije pravdu – i da ga zbog toga niko neće ućutkati.
Na vlastima i institucijama je da dokažu kako zakon nije samo mrtvo slovo na papiru. Jer kad u društvu prestane da važi pravilo zakona, na snagu stupa zakon jačeg. A to je, složiće se mnogi, pravac bez povratka.
