Nedavna ostavka rumunskog ministra odbrane Jonuća Mošteanua, koji je funkciju napustio nakon što je otkriveno da je u biografiji naveo nepostojeću diplomu, ponovo je otvorila pitanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija i u Bosni i Hercegovini. Da li je sličan scenario uopšte moguć u domaćem političkom ambijentu?
Analitičari i stručnjaci s kojima su razgovarali domaći mediji saglasni su u jednoj ocjeni – kada bi svi nosioci funkcija sa spornim ili lažnim diplomama podnijeli ostavke, sistem bi se našao pred ozbiljnim poremećajem.
Ekonomistkinja i analitičarka Svetlana Cenić smatra da bi takav potez praktično ispraznio vlast.
– Niko ne bi bio na vlasti, ili gotovo niko. Kada bi se „začačkale“ diplome, posebno onih koji se odjednom pojave sa doktoratima, magisterijima i titulama, vrlo malo ljudi bi ostalo na funkcijama. Kod nas se to, nažalost, ne smatra problemom – naprotiv, često se kaže da se neko „snašao“, kao i kada je riječ o novcu – upozorava Cenić.
Sagovornici upozoravaju da bi uklanjanje nosilaca funkcija sa lažnim diplomama izazvalo lančanu reakciju – od izvršne vlasti, preko javne uprave, do javnih preduzeća i akademske zajednice. Prema tim procjenama, bez kadra bi ostali brojni kabineti, menadžmenti javnih preduzeća, ali i dio univerzitetskog osoblja.
Sociolog Vladimir Vasić ističe da bi takav rez, dugoročno gledano, bio ljekovit za društvo, ali da je u postojećim okolnostima teško ostvariv.
– Oni koji bi trebalo da donesu zakone i uvedu red često sami nemaju čiste diplome ni adekvatne reference. Na taj način mladima se šalje poruka da obrazovanje nije važno. A upravo su znanje i univerziteti temelj opstanka društva – kaže Vasić.
Iz Transparensi internešenala BiH upozoravaju da je problem sistemski. Srđan Blagovčanin navodi da se u BiH funkcije često unaprijed dodjeljuju, a da se formalni uslovi naknadno „ispunjavaju“.
– To pokazuje monopol političkih partija nad institucijama. One određuju ko će obavljati funkcije, bez obzira na znanje i sposobnosti – ističe Blagovčanin.
Novinarka i politička analitičarka Vildana Selimbegović smatra da su političkim strukturama često potrebni upravo kadrovi bez jasnih biografija.
– Takvi ljudi su poslušniji. Dok toga ne postanemo svjesni kao društvo, teško ćemo napraviti iskorak – ocjenjuje Selimbegović.
Iako je kupovina diploma u BiH prepoznata kao koruptivna praksa, sagovornici upozoravaju da pravosuđe na te pojave reaguje sporo ili nikako. Rijetki su slučajevi zatvaranja visokoškolskih ustanova zbog izdavanja lažnih akademskih zvanja, a sankcije se najčešće svode na novčane kazne.
O moralnoj odgovornosti i ostavkama po uzoru na rumunskog ministra, saglasni su analitičari, u domaćem političkom prostoru gotovo da se i ne govori.
