Dok se svijet nadao napretku ka primirju u Ukrajini, događaji posljednjih dana pokazali su da su tenzije i nesuglasice između ključnih međunarodnih aktera dublje nego ikad.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je opravdati izostanak s razgovora između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bazilici Svetog Petra tvrdeći da je treća stolica bila namijenjena prevoditelju. Međutim, ta tvrdnja pada u vodu, jer prevoditelja nije bilo ni tokom ovog susreta ni ranije, u poznatom susretu Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući, koji je završio otvorenim sukobom.
U međuvremenu, iz Moskve je stigla vijest da je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio trodnevno primirje na ukrajinskim bojišnicama, od 8. do 11. maja, povodom Dana pobjede, najvećeg ruskog državnog praznika. Ovo je drugo primirje koje je Putin proglasio u posljednje vrijeme, nakon dvodnevnog primirja tokom uskrsnih blagdana.
Međutim, ključno pitanje koje ostaje bez odgovora jeste: postoje li stvarne šanse za postizanje trajnog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Donalda Trumpa? Trenutno, izgledi su slabi, gotovo nikakvi. Trumpova nada da će do sporazuma doći do 30. aprila — stotog dana njegove nove vladavine — raspršila se, kao i njegova kasnija očekivanja vezana za ruski Dan pobjede.
Trumpov izazov: Sukob s evropskim saveznicima
Iako je Trump uspostavio kontakt s Moskvom, suočava se s ozbiljnijim izazovima na zapadnoj strani. Evropa, predvođena britanskim premijerom Keirom Starmerom i francuskim predsjednikom Macronom, čvrsto stoji iza Zelenskog. London i Pariz postavili su dodatne zahtjeve koji jasno pokazuju nepovjerenje prema Trumpovom planu:
- Detaljni pregovori o teritorijalnim pitanjima tek nakon postizanja prekida vatre, bez priznavanja ruske kontrole nad bilo kojim dijelom ukrajinskog teritorija.
- Bez ograničenja naoružavanja ukrajinskih snaga ili prisustva savezničkih vojnika u Ukrajini, uz čvrsta sigurnosna jamstva uključujući američku podršku u stilu članka 5 NATO sporazuma.
- Kompenzacija Ukrajini iz zamrznutih ruskih sredstava u Evropi i SAD-u.
Trumpov plan, koji uključuje odustajanje Ukrajine od članstva u NATO i priznanje okupiranih teritorija kao dijela Rusije, naišao je na snažan otpor evropskih saveznika.
Diplomatski fijasko u Vatikanu
Pokušaj “omekšavanja” Trumpa u Vatikanu prilikom sprovoda pape Franje završio je neuspjehom. Kratki, petnaestominutni susret Trumpa i Zelenskog nije rezultirao nikakvim vidljivim napretkom. Trump je odbio uključivanje Macrona u razgovor, jasno dajući do znanja da želi direktan dijalog sa Zelenskim bez evropskih posrednika. Nakon susreta, Trump se odmah vratio u SAD, bez dodatnih razgovora s drugim svjetskim liderima.
Problemi sa Moskvom
Trumpov plan, osim što nailazi na otpor saveznika, suočava se i s rezervama u Moskvi. Iako ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov govori o spremnosti na prihvatanje uz „manje korekcije“, iz izjava ruskih dužnosnika jasno se vidi da su razlike duboke. Moskva zahtijeva trajne garancije: zabranu ukrajinskog ulaska u NATO, demilitarizaciju i sigurnosna jamstva za Rusiju, zahtjevi koji trenutno nisu na stolu u pregovorima.
Pored toga, Rusija kategorično odbija ideju da Zaporišku nuklearku preda pod upravu SAD-a ili Ukrajine, što dodatno komplikuje situaciju.
Prekretni moment i neizvjesna budućnost
Ipak, određeni pomaci su vidljivi: Kijev je, barem načelno, spreman razgovarati o statusu okupiranih teritorija, iako formalno ne priznaje njihov gubitak. To otvara mogućnost zamrznutog konflikta, gdje bi Ukrajina teritorijalno pitanje ostavila za budućnost.
Trump je u nedjelju izjavio kako vjeruje da bi dogovor o primirju mogao biti postignut za dvije sedmice. No, Putinovo novo trodnevno primirje sugerira da Kremlj ima vlastite planove i tempira razvoj događaja prema svojim interesima.
Šta će donijeti naredne sedmice ostaje da se vidi. Jedno je sigurno: britanski i francuski lideri čine sve da miniraju Trumpov plan i održe trenutni kurs podrške Ukrajini.
U ovoj partiji šaha, svaki potez bi mogao imati historijske posljedice.
