BANjALUKA, SARAJEVO – Godinu koja je na izmaku obilježile su žestoke političke tenzije, međustranačka prepucavanja i sukobi oko nadležnosti, što je dodatno usporilo evropski put BiH. Sagovornici upozoravaju da bi napredak bio znatno vidljiviji kada bi se institucije i politički akteri držali svojih ustavnih ovlaštenja i prestali da evropske integracije koriste za unutrašnje obračune.
Brojni zadaci i zahtjevi iz Brisela, kao i intervencije OHR-a i Savjeta za primjenu mira, i dalje se različito tumače. Iz Republike Srpske poručuju da se otvorena pitanja moraju rješavati u skladu sa Ustavom, te da EU put ne smije biti izgovor za centralizaciju BiH. Politički predstavnici iz bošnjačkog korpusa, s druge strane, optužuju Srpsku za blokade i pozivaju visokog predstavnika Kristijana Šmita da reaguje.
Rasulo koalicije i zastoje u institucijama
Evropski put bio je i jedan od razloga raspada vladajuće koalicije koju su činili SNSD, HDZ i „trojka“ (SDP, NiP i NS). Nakon raskola, počele su smjene kadrova SNSD-a u zajedničkim institucijama, pri čemu su bošnjačke stranke najaktivnije u tom procesu, dok HDZ balansira između partnera.
Posljedice se osjećaju u Parlamentarnoj skupštini BiH, dok u Savjetu ministara, uprkos narušenim odnosima, i dalje sjede ministri iz prvobitnog saziva.
Posebne tenzije izazvali su prijedlozi dva zakona iz oblasti pravosuđa – o VSTS-u i Sudu BiH – na kojima Brisel insistira kao uslovu za otvaranje pregovora. Treći uslov, formiranje Kancelarije glavnog pregovarača, dodatno je produbio političke razlike: SNSD i HDZ tvrde da je to nadležnost Savjeta ministara, dok „trojka“ i opozicija iz Srpske smatraju da ga treba imenovati Predstavnički dom, u kojem imaju većinu.
Ministri SNSD-a na sjednici 2. decembra odbili su prijedloge, navodeći da su materijale dobili neposredno pred početak i da je riječ o ozbiljnim pitanjima. Bošnjački predstavnici insistiraju na zakonima, ali ne i na uspostavljanju pregovaračke kancelarije.
Nova sjednica Savjeta ministara zakazana je za danas, a upravo su ove tri tačke prioritet. Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društveno-politička istraživanja za „Glas“ kaže da, iako nema velika očekivanja, postoji nada da bi kraj ove ili početak naredne godine mogao donijeti pomake.
– Nadati se možemo da će ključni politički akteri, posebno iz srpskog i bošnjačkog naroda, shvatiti da im kompromis donosi, a ne odnosi glasove. Kod nas se kompromis pogrešno tumači kao slabost – rekao je Sitarski.
Novi prijedlog spornog zakona i izborna godina pred vratima
Za 12. decembar zakazana je sjednica Predstavničkog doma na kojoj će se naći prijedlog zakona o tzv. državnoj imovini, koji predlaže grupa bošnjačkih poslanika.
Miroslav Vujčić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije, ističe da je godinama zagovarao isti princip – da svako treba raditi svoj posao.
– Napredovaćemo samo ako poštujemo nadležnosti. Vidimo ko pravi opstrukcije na primjeru graničnog prelaza u Gradišci. Oni koji se najviše zaklinju u EU put najčešće su najveća kočnica – rekao je Vujčić.
Naglasio je da je interes Republike Srpske da sačuva svoje nadležnosti i položaj.
– Nećemo odustati od ključnih interesa. Ako neko misli da će pitanje imovine biti riješeno tako što će to postati uslov za EU put, vara se – poručio je on.
Prema njegovim riječima, 2026. će biti obilježena fokusom na izbornu kampanju, prije svega među bošnjačkim strankama.
– „Trojka“ će zbog svojih loših rezultata udarati na Republiku Srpsku. Najnoviji prijedlog zakona o imovini samo je pokušaj podizanja rejtinga. Jasno je da ne može proći – zaključio je Vujčić.
Regionalne prakse u vezi s glavnim pregovaračem
Imenovanje glavnog pregovarača, uobičajeno u državama kandidatima, u BiH je postalo politički spor. U praksi, pregovaračke kancelarije se najčešće formiraju unutar vlada. U Srbiji tu ulogu preuzima ministar za evropske integracije, dok Crna Gora ima taj resor, ali ne i zasebnog pregovarača. Hrvatska je još 2005. osnovala radnu grupu od 900 ljudi.
Bosna i Hercegovina, međutim, ni oko početnog koraka – nadležnosti za imenovanje – ne može postići dogovor, što dodatno dovodi u pitanje njenu spremnost da napravi vidljiv iskorak ka Evropskoj uniji.
