Na samitu NATO-a koji se održava u Hagu, Sjevernoatlantski savez suočava se s nizom izazova koji su potvrdili duboke podjele unutar saveza, ali i nagovijestili promjene koje bi mogle oblikovati njegovu budućnost. U fokusu pažnje našli su se američki predsjednik Donald Tramp i italijanski ministar odbrane Guido Croseto, čije su poruke uzdrmale tradicionalne postulate na kojima NATO počiva.
Trump je neposredno pred dolazak u Hag, u razgovoru sa novinarima, ostavio prostor za reinterpretaciju najvažnije odredbe saveza – člana 5, koji garantuje kolektivnu odbranu u slučaju napada na bilo koju članicu. “Zavisi kako ga definišete,” rekao je Tramp. “Predan sam prijateljstvu, životu i bezbjednosti. Detalje ćemo razjasniti kad stignem.”
Njegova izjava izazvala je zabrinutost među saveznicima koji u vrijeme rata u Ukrajini i napetosti na Bliskom istoku traže jasna uvjeravanja o solidarnosti. Uprkos tome, Tramp je nastavio da insistira na povećanju izdvajanja za odbranu, pozivajući zemlje članice da se obavežu na ulaganja od 5% BDP-a – što je više nego dvostruko od trenutnog dogovorenog cilja od 2%.
I dok je Trampova izjava bila očekivana provokacija, iznenađenje je stiglo iz Italije. Ministar odbrane Guido Croseto izjavio je da “NATO, kakav danas postoji, više nema razloga za postojanje”. Ova izjava, izrečena tokom konferencije u Padovi, snažno je odjeknula među članicama, naročito jer dolazi uoči samita i iz zemlje osnivačice Saveza.
Croseto je kritikovao Savez zbog nedostatka prilagodljivosti savremenim bezbjednosnim izazovima, posebno onima koji dolaze sa globalnog juga. “Ako ne redefinišemo misiju NATO-a i ne angažujemo se šire, nećemo postići cilj sigurnosti,” poručio je.
Njegove riječi dolaze u trenutku kada Italija pokušava dostići dogovoreni nivo vojne potrošnje, ali istovremeno bilježi sve veći pritisak javnosti protiv daljeg vojnog angažovanja i povećanja izdataka.
Samit u Hagu otvoren je u atmosferi tenzija izazvanih eskalacijom sukoba na Bliskom istoku i sve češćim kritikama američkog pristupa unutar Saveza. Iako je dogovoreno da se pomoć Ukrajini sada računa u nacionalne budžete za odbranu, pitanje njenog punopravnog članstva i dalje ostaje bez konkretnog odgovora.
“Jedinstvo među članicama je neophodno, ali se ne može graditi isključivo na pritisku i prisili,” poručio je jedan od evropskih diplomata, uz uslov anonimnosti.
Očekuje se da će samit formalno potvrditi nove ciljeve potrošnje, ali istovremeno i pokušati ublažiti unutrašnje razlike deklaracijom o zajedničkoj podršci Ukrajini. No, mnogo više pažnje izazivaju poruke koje stižu iz kuloara – jer ukazuju na dubinsku promjenu u načinu razmišljanja pojedinih članica o ulozi i smislu NATO-a u današnjem multipolarnom svijetu.
Pitanje koje ostaje otvoreno nakon ovog samita nije da li će NATO preživjeti, već kakav će oblik poprimiti u vremenu koje dolazi.
