Finansijska pismenost postaje sve važniji dio svakodnevnog života, dok podaci pokazuju da veliki broj mladih ulazi u svijet bankarstva, internet kupovine, kredita i štednje prije nego što stekne dovoljno znanja o osnovnim finansijskim pojmovima.
Prema podacima OECD-a iz PISA istraživanja finansijske pismenosti, 18 odsto učenika u 14 zemalja članica ove organizacije nije dostiglo osnovni nivo finansijske pismenosti. To znači da dio petnaestogodišnjaka nije u stanju da osnovno finansijsko znanje pouzdano primijeni u svakodnevnim situacijama.
Istovremeno, mladi su već aktivni učesnici finansijskog sistema. Oko 60 odsto petnaestogodišnjaka u zemljama obuhvaćenim istraživanjem ima bankovni račun i/ili platnu odnosno debitnu karticu, dok je više od 85 odsto njih tokom prethodnih 12 mjeseci nešto kupovalo putem interneta.
Problem je što formalno obrazovanje mnogo više pažnje posvećuje tome kako steći kvalifikacije i kasnije zaraditi novac nego kako njime upravljati.
Finansijska pismenost obuhvata razumijevanje kamata, inflacije, kredita, štednje, rizika, osiguranja, penzijskog sistema, investiranja i diverzifikacije. Cilj takvog obrazovanja ne bi trebalo da bude usmjeravanje učenika ka određenom finansijskom proizvodu, već razumijevanje posljedica odluka koje će donositi kao odrasli ljudi.
Podaci OECD-a pokazuju i da socioekonomsko porijeklo utiče na rezultate finansijske pismenosti. Ako se znanje o novcu stiče uglavnom u porodici, djeca čiji roditelji bolje razumiju finansije imaju prednost u odnosu na vršnjake koji takvu podršku nemaju.
Evropska komisija finansijsku pismenost danas opisuje kao osnovnu životnu vještinu. Prema podacima Eurobarometra, samo 18 odsto građana Evropske unije ima visok nivo finansijske pismenosti.
Zbog toga se sve češće ukazuje na potrebu da škole učenike ne uče samo kako da izračunaju kamatu, već i kako da razumiju kredit, naprave budžet, procijene rizik, planiraju štednju i donose dugoročne finansijske odluke.
Pročitajte i: Intervju sa Nemanjom Lazendićem: Dug put od Mrkonjić Grada do uspješne priče u Beču
Izvor: Danas, OECD, Evropska komisija
Foto: Privatna arhiva
